Hoće li Uredba o Zapadnom Balkanu, koja omogućava lakši dolazak određenog broja radnika, i dalje vrijediti u Njemačkoj? Uredba je iz 2016. godine i prestaje vrijediti krajem ove godine. U koalicijskom sporazumu tri stranke na vlasti dogovorile su da će i dalje vrijediti “provjereni pristupi” za dolazak stranih radnika, a pritom su izdvojile primjer Uredbe o Zapadnom Balkanu. Sada, međutim, dogovora nema, javlja dpa.
Zeleni tvrde da će Njemačka zakonom o kvalificiranoj migraciji otvoriti više legalnih putova za dolazak stručnjaka koji su prijeko potrebni njemačkom gospodarstvu. Stoga, ističu, više neće biti potrebna posebna uredba o zapadnom Balkanu.
Bundestag će u četvrtak prvi put raspravljati o prijedlogu zakona o kvalificiranoj migraciji. Uredba nije dio zakona, već ju usvaja vlada i potrebna je suglasnost Bundesrata, parlamentarnog doma koji čine predstavnici njemačkih saveznih zemalja.
“Naš cilj je učiniti Njemačku toliko privlačnom kao useljeničku zemlju da u budućnosti proširenje sporazuma, poput uredbe o Zapadnom Balkanu, postane nepotrebno”, rekao je za agenciju dpa zastupnik Zelenih Misbah Khan.
Uredba o zapadnom Balkanu trenutno omogućuje 25.000 građana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije da godišnje dobiju pristup njemačkom tržištu rada.
Kandidati dobivaju ponude za određene poslove pod uvjetom da u posljednje dvije godine nisu ostvarili nikakva prava kao tražitelji azila u Njemačkoj. Uredba je omogućila, primjerice, dolazak velikog broja radnika u njemački građevinski sektor.
Vladin nacrt uredbe o zapadnom Balkanu, koja će pratiti zakon o vještim useljenicima, sada predviđa da se uredba primjenjuje – neograničeno. Osim toga, prijedlog ministra rada, socijaldemokrata Hubertusa Heila je da se kvota udvostruči na 50.000 dozvola godišnje.
Uredba o zapadnom Balkanu pokazala se vrlo uspješnom pa bi je trebalo dodatno pojednostaviti i proširiti na neke druge zemlje, rekao je nedavno Konstantin Kuhle, zamjenik šefa Kluba liberala, još jedne vladajuće stranke.
Zastupnici socijaldemokrata Hakan Demir i Rasha Nasr također imaju ambiciozne ideje. “Uredba o Zapadnom Balkanu je nebirokratski način da se dobije nova radna snaga”, zajedno su objavili Demir i Nasr. Planirano povećanje kvote je dobro, ali nedovoljno: “Želimo proširiti (regulaciju) na više zemalja, primjerice na Gruziju, Moldaviju ili Tunis.”
U Ministarstvu rada kažu kako su se strane u resornoj skupini složile da je proširenje uredbe na druge zemlje moguće samo u okviru sveobuhvatnih sporazuma o migracijama.
Zastupnik Zelenih Misbah Khan tvrdi da za vrijeme vlade Angele Merkel praktički nije bilo legalnih migracijskih ruta za ljude, uključujući i one visokokvalificirane, iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Da bi se to kompenziralo, svojedobno su sklopljeni bilateralni sporazumi o radnoj migraciji, za što je primjer Uredba o Zapadnom Balkanu.
No, novi zakon o kvalificiranoj migraciji otvorit će više legalnih puteva za dolazak kvalificiranih radnika, koji su prijeko potrebni Njemačkoj. Time će Uredba o Zapadnom Balkanu postati nepotrebna, rekao je Khan.
Zakon o kojem će zastupnici raspravljati u četvrtak predstavlja reformu koja bi trebala olakšati zapošljavanje stranih kvalificiranih radnika. Također, predviđa dolazak ljudi u Njemačku s takozvanom kartom šansi u potrazi za poslom. Tko dobije kartu određuje bodovni sustav s kriterijima koji uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, dob i vezu s Njemačkom.
Bundestag, za razliku od prijedloga zakona, ne raspravlja o uredbi o zapadnom Balkanu, koju stoga mora odobriti samo Bundesrat.
U koalicijskom sporazumu Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji: „Nastavit ćemo razvijati naš imigracijski zakon, a sa Zakonom o kvalificiranim radnicima migrantima dat ćemo neograničeno razdoblje isprobanim pristupima kao što je Uredba o Zapadnom Balkanu. ”
Fenix-magazin/SČ/dpa
