Prema prognozama, u odnosu na trenutno stanje nivoa mirovina, svaki treći zaposleni u Njemačkoj mogao bi primati bruto mirovinu manju od 1.300 eura mjesečno i to poslije 45 godina rada sa punim radnim vremenom, piše DW.
To proizlazi iz odgovora Saveznog ministarstva rada, dobijenog na zahtjev Ljevice u Bundestagu, prenose novinska izdanja medijske grupe Funke.
Prema tim informacijama, u odnosu na stanje zaključno sa 30. prosinca 2020. u Njemačkoj je oko 21,45 milijuna građana u stalnom radnom odnosu – dakle uplaćaju doprinose za socijalno osiguranje. Od toga bi oko sedam milijuna njih moglo imati mirovinu manju od 1.300 eura bruto – odnosno neto mirovinu od oko 1.160 eura.
Prema sadašnjem nivou mirovina, stalno zaposleni moraju zarađivati najmanje 2.800 eura mjesečno da bi dobili zakonsku mirovinu u iznosu od 1.300 eura bruto.
Tko želi imati mirovinu od 1.500 eura, mora mjesečno zarađivati najmanje 3.200 eura bruto. Za mirovinu od 2.500 eura bruto trenutno je potrebna mjesečna bruto plaća od 5.350 eura.
“To podriva povjerenje u obavezno mirovinsko osiguranje, jer je nakon punog radnog vijeka mirovina samo nekoliko stotina eura više iznad nivoa Harz IV (socijalne pomoći )”, rekao je u izjavi za medijsku grupu Funke šef zastupničke grupe Ljevice u Bundestagu Dietmar Bartsch.
Brojke Savezne vlade, istakao je on, pokazale su da “mnogi zaposleni ne samo da malo zarađuju, već i primaju preniske mirovine za ono što su tokom radnog vijeka privrijedili”. Bartsch zahtijeva da se nivo mirovine poveća na više od 50 posto. Prema izvještaju o mirovinskom osiguranju, u 2021. godini je on iznosio 49,4 posto od prosječne plaće.
U svom odgovoru na pitanje, Savezno ministarstvo rada je istaklo da analiza brojki ne dozvoljava direktne zaključke o visini zarade tokom kompletnog radnog vijeka. U budućnosti bi moglo doći do povećanja plaća koje se još ne mogu uzeti u obzir za trenutne analize.
Vlada je također naglasila da se iz stečenih prava na mirovinu ne mogu izvlačiti zaključci o životnom standardu u starosti, jer bi se morala uzeti u obzir i dodatna primanja u starosti koja ne spadaju u prihode obuhvaćene zakonskim mirovinskim osiguranjem.
Fenix-magazin/IM/DW
