Ako se pogleda broj useljenika integriranih u tržište rada u Njemačkoj prema nacionalnom ključu, Hrvati su među najbolje integriranima u tržište rada.
Za Fenix-magazin priredio Ivan S. Mandić
To prenosi portal NIUS.de pozivajući se na podatke Saveznog zavoda za zapošljavanje, koji je javno odgovorio na upit Renéa Springera, zastupnika AfD-a u Njemačkom saveznom parlamentu. U odgovoru se navodi kako prosječno na 100 zaposlenih Nijemaca dolazi 10 koji primaju socijalni dodatak za nezaposlene (osobe koje su sposobne za raditi, a nisu u radnom odnosu). Prosječno, na 100 stranaca koji plaćaju porez, dolazi 50 stranaca koji primaju socijalni dodatak.
AfD političar Springer je od Vlade SR Njemačke želio znati kako se posljednjih godina mijenjao broj zaposlenika koji su socijalno osigurani i plaćaju davanja te onih koji primaju socijalnu pomoć. Pri tom je tražio da se napravi razlika prema državljanstvu.
Odgovor Saveznog zavoda za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) je, kako stoji u objavi, temeljen na osnovi podataka do svibnja 2023. godine. U tom trenutku je u Njemačkoj bilo 34.728.159 socijalno osiguranih od čega 24.328.850 u punom radnom vremenu te 10.399.309 na skraćeno radno vrijeme. Od tih skoro 35 milijuna zaposlenih 29.433.789 su imali njemačku putovnicu (84,8%), a 5 294 354 su bili strani državljani (15,2%). S druge strane ovom broju stajalo je 5 508 735 onih koji su imali redovita socijalna primanja i koji ne rade. Od svih tih primatelja 52,7% su imali njemačku putovnicu, a 47,3 su bili strani državljani.
Ako se ova brojka osoba koje imaju socijalna primanja podijeli po nacionalnostima, lista prvih 8 država iz kojih dolaze tražitelji azila, situacija je sasvim drugačija. Na 100 onih koji plaćaju davanja dolazi 73 oni koji imaju socijalna primanja. Tako kod Sirijaca na 100 zaposlenih dolazi 248 onih koji primaju socijalnu pomoć, kod Afganistanaca odnos je 100 zaposlenih naspram 199 primatelja socijalne pomoći. Zanimljivo je da su ekstreman primjer Ukrajinci, gdje na 100 onih koji rade i plaćaju poreze, dolazi 489 onih koji primaju socijalnu pomoć.
Suprotan primjer je onaj osoba iz Azije. Na 100 zaposlenih Kineza dolazi 5 onih koji primaju pomoć, a na 100 Tajvanaca dolazi 4 primatelja pomoći.
Useljenici iz istočno europskih država stoje bolje od Nijemaca, gdje listu predvodi Hrvatska s najmanjim brojem primatelja socijalne pomoći, zatim Češka i Mađarska.
Ovdje valja istaknuti kako useljenici iz zapadno europskih država nisu uzeti u razmatranje.
Iako je ovaj upit isključivo političke prirode i cilj mu je potvrditi teze AfD-a o šteti koju je njemačkom društvu nanijela politika Angele Merkel i nekontrolirano useljavanje, na čemu su posljednjih godina poentirali i što je glavna okosnica njihove politike, podatak da su Hrvati odlično integrirani u tržište rada, čak i bolje od Nijemaca i ne koriste socijalnu pomoć, izuzetno je pozitivna i razbija brojne klišeje.
Fenix-magazin/SIM/Nius
