Gotovo svako njemačko kućanstvo s čistačicom vara sustav, pišu njemački mediji. Devet od deset kućanstava ilegalno zapošljava ispomoć za kuću. To je oko četiri milijuna kućanstava u Njemačkoj. Pokazalo je to najnovije izvješće Kölnskog instituta za ekonomska istraživanja (IW), prenosi Njemačka tiskovna agencija (dpa).
Brojke otkrivaju ogroman problem u svakodnevnom životu mnogih obitelji, pišu njemački mediji. Čišćenje, pranje rublja, pospremanje – ispomoć često dolazi u dom. Ali gotovo uvijek bez registracije, bez ugovora, bez plaćanja poreza.
Razlozi za ilegalno zapošljavanje variraju. Prema istraživanju koje je naručio IW sredinom godine, četvrtina ispitanika rekla je da se njihova kućna pomoćnica ne želi registrirati iz različitih razloga.
Oko 15 posto izjavilo je da je legalno zapošljavanje jednostavno preskupo. Dodatnih osam posto objasnilo je da je registracija otežana birokratskim preprekama, pišu njemački mediji.
“Samo susjedska pomoć” kao izgovor
Međutim, najčešći razlog leži negdje drugdje. Gotovo 35 posto ispitanika reklo je da se radi samo o susjedskoj pomoći. Stoga registracija nije bila potrebna. IW se ne slaže.
Koncept susjedske pomoći previše se ponavlja. U mnogim slučajevima ne radi se o povremenoj pomoći, već o jasno definiranom, zakonski obveznom radu.
Čišćenje je naporan posao
Prema Njemačkom ekonomskom institutu (IW), kućna pomoćnica zaposlena ilegalno ili na mini-poslu košta između 15 i 25 eura po satu, ovisno o regiji, profesionalnom iskustvu i pouzdanosti.
To se zbraja u gigantsku svotu za 2023. godinu: 8,63 milijarde eura plaćeno je za redovnu ili povremenu pomoć bez oporezivanja. Prema IW-u, ta će se brojka vjerojatno dodatno povećati do 2025. godine.
U studenom je njemački Bundestag donio zakon kojim se Jedinici za financijsku kontrolu neprijavljenog rada daju veće ovlasti, pišu njemački mediji. Umjetna inteligencija i povećana digitalizacija namijenjene su bržem identificiranju sumnjivih poduzeća.
Međutim, privatna kućanstva uglavnom ostaju nepogođena. Inspekcije u privatnim domovima nisu moguće zbog nepovredivosti doma, utvrđene u članku 13. Temeljnog zakona (njemačkog ustava).
Rad bez ugovora, bez sigurnosti
Prema izvješću, privatna kućanstva se često ne smatraju redovitim radnim mjestom. Čak i u dugoročnim vezama temeljenim na visokom stupnju povjerenja, ugovori se izbjegavaju.
Nastavak isplate plaća tijekom bolesti ili godišnjeg odmora mnogi uključeni također doživljavaju kao neuobičajen ili nepoželjan.
Fenix-magazin/SČ/dpa
