Sirijski kršćani, Jazidi, suniti i alaviti imaju različite šanse za dobivanje zaštite u Njemačkoj, piše Njemačka tiskovna agencija. Kakve to veze ima s prosvjedima protiv posjeta predsjednika al-Sharaaa?
Zahtjevi za azil ljudi iz Sirije sada se uglavnom odbijaju u Njemačkoj. Kao što je otkriveno u odgovoru Vlade na pitanje zastupnice Clare Bünger (Lijeva stranka), to se u nešto manjoj mjeri odnosi i na pripadnike vjerskih i etničkih manjina.
Te se skupine ponekad žale na diskriminaciju ili progon od strane novih vladara u Siriji i naoružanih skupina povezanih s njima. To je bila i pozadina nekoliko prosvjeda Sirijaca oko posjeta privremenog predsjednika Ahmeda al-Sharaaa kancelaru Friedrichu Merzu (CDU) krajem ožujka.
Pet od svakih 100 podnositelja zahtjeva dobilo je zaštitu.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 5,3 posto sirijskih državljana čije je zahtjeve obradio Ured za migracije i izbjeglice (BAMF) prošle je godine dobilo status zaštite. To znači da su ili priznati kao izbjeglice ili tražitelji azila, ili su dobili status supsidijarne zaštite, ili im je izdana zabrana deportacije.
Takozvana supsidijarna zaštita primjenjuje se kada se ne može odobriti ni status izbjeglice ni azil, ali podnositelju zahtjeva prijeti ozbiljna šteta u zemlji podrijetla. Zahtjevi koji se ne ispituju po svojoj meritumu, na primjer, zato što je druga zemlja EU odgovorna za postupak azila podnositelja zahtjeva ili je zahtjev povučen, nisu uključeni u ovu stopu.
Zahtjevi Jezida rjeđe su odbijani.
Prilagođena stopa zaštite bila je nešto viša za kršćane iz Sirije, oko 17 posto. Za pripadnike druške manjine iznosila je 9,1 posto. Prema podacima, 2025. godine više od polovice svih Jezida iz Sirije (57,1 posto) dobilo je status zaštite. To odnosilo na jednog od pet (20 posto) podnositelja.
Ured za migracije i izbjeglice (BAMF) je 2024. godine odobrio gotovo 100 posto zahtjeva za azil Sirijaca ili barem izdao zabranu deportacije. Bünger smatra neodgovornim što se novi zahtjevi sada uglavnom odbijaju. Kaže: „Nedostaje osnovnih potrepština poput stanovanja, vode, električne energije, obrazovanja i zdravstvene zaštite.“
Fenix-magazin/SČ/dpa
