Ilustracija/Foto: Hina

NJEMAČKA: Eksplozija cijena – obitelji za grijanje moraju platiti čak 1.200 eura više

Plin i struja u Europi nikad nisu bili skuplji. Prije zime čak postoji bojazan da mnoga domaćinstva neće moći platiti svoje račune.

 

Međunarodne cijene energije rapidno rastu od početka godine. Prema riječima Simone Tagliapietra iz istraživačkog centra Bruegel, to je uglavnom posljedica cijene plina. Veleprodajna cijena prirodnog plina porasla je oko 440 posto između siječnja i listopada.

Plin se koristi za grijanje, ali i za proizvodnju električne energije – pa fosilna goriva također utječu na to koliko električna energija košta.

U Njemačkoj je električna energija na burzi od siječnja poskupila oko 140 posto, u Italiji 340 posto, a u Španjolskoj čak 425 posto. Oko tri četvrtine cijene električne energije u toj zemlji ne određuju troškovi energije, već porezi, nameti i mrežne naknade.

Povećanje cijena odražava se i na računima za električnu energiju i grijanje kućanstava – čak i ako nije tako dramatično kao kod veletrgovaca. Prema portalu Check24, troškovi grijanja u Njemačkoj u rujnu su porasli za 33 posto u odnosu na prethodnu godinu. Potrošači su električnu energiju plaćali 4 posto više.

Berlinski trgovac loživim uljem Fritjhof Engelke objašnjava kako će to zapravo utjecati na četveročlanu obitelj: “Normalna potrošnja za kuću s jednom obitelji je oko 3.000 litara koja trenutačno košta oko 2.600 eura. Lani je koštala oko 1.400 eura.”

Zašto su cijene energije tako nagli porasle?

Postoji nekoliko čimbenika. Prvo, tijekom oporavka od pandemije koronavirusa, globalna potražnja za energijom se povećala jer gospodarstvo se oporaviki i ponovno počinje proizvodnja. Istodobno je opala opskrba energijom – na primjer zbog suša u Brazilu, gdje se mnogo električne energije proizvodi iz hidroenergije. Tada je zima na mnogim mjestima bila posebno teška, što je smanjilo rezerve. Thilo Schäfer s Instituta njemačkog gospodarstva ističe da je ljeti proizvedeno manje obnovljive energije.

Osim toga, pretpostavlja se da velike tvrtke iskorištavaju razvoj na tržištu. Georg Zachmann von Bruegel kaže da je ruski proizvođač plina Gazprom ispunio ugovore o opskrbi s Europom, ali nije zadovoljio potražnju izvan toga unatoč atraktivnim cijenama. Time bi Gazprom mogao imati za cilj povisiti cijene – ili izvršiti pritisak, tako da se kontroverzni cjevovod za Baltičko more Sjeverni tok 2 brže aktivira.

Ima li energetska tranzicija ikakve veze s rastom cijena?

Kritičari za to krive i mjere zaštite klime. Cijena ugljičnog dioksida (CO2) u trgovanju emisijama porasla je, čime je proizvodnja električne energije iz ugljena postala manje atraktivna, ali može i poskupjeti električnu energiju ako nema alternativa. U sustavu EU za trgovanje emisijama, na primjer, dobavljači električne energije moraju platiti emisiju stakleničkih plinova kao što je CO2. Kritičari strahuju da će proširenje sustava dodatno opteretiti potrošače.

Prema mišljenju Tagliapietre, trgovanje emisijama odgovorno je samo za petinu povećanja cijena. Sustav EU -a također je osigurao da ugljen nije alternativa visokim cijenama plina – i na taj način sprječava veće emisije. Sa Zachmannovog gledišta, jedina alternativa može biti energetska učinkovitost i čista električna energija.

 Je li povećanje privremeno?

Političari i stručnjaci smatraju da je povećanje cijena privremeno. IW Schäfer procjenjuje da bi moglo doći do oporavka čim se napune rezerve ili dođe do Sjevernog toka 2. Prema Tagliapietri, cijena plina mogla bi se prepoloviti do travnja sljedeće godine.

Kako zemlje EU reagiraju na eksploziju cijena energije?

Neke zemlje EU poduzele su mjere za zaštitu potrošača. Francuska je najavila tarifnu kočnicu za struju i plin i želi siromašnim kućanstvima platiti po 100 eura. Italija želi potrošiti 3 milijarde eura kako bi se odrekla nekih računa za struju i plin, na primjer kroz smanjenje poreza.

Međutim, postoje i pozivi na djelovanje na razini EU -a.

Ovo nije pitanje koje možemo rješavati na nacionalnoj razini. Vjerujemo da nam je potreban koordiniran europski odgovor”, rekla je španjolska ministrica gospodarstva Nadia Calvino prije sastanka Euroskupine. Između ostalog, Španjolska je predložila stvaranje europske strateške rezerve energije.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire također je pozvao na veću intervenciju na tržištu energije. “Potrebno je pozabaviti se stanjem na energetskom tržištu jer ono nije stvoreno za ono što želimo postići, a to je borba protiv klimatskih promjena”, rekao je Le Maire.

Fenix-magazin/IM

Pogledajte drugo

Ministar Gordan Grlić Radmanjpg

Grlić Radman: RH ima veliku potporu za svoje stajalište o BiH i zapadnom Balkanu

Hrvatska je dobila potporu velikog broj zemalja članica EU-a za svoje stajalište o potrebi izborne …