Tržište nekretnina u Njemačkoj je već prije rata u Ukrajini i gospodarske krize bilo pod pritiskom. Cijene nekretnina i najma rastu godinama. Najamnine u Berlinu su se više nego udvostručile od 2009. godine. U Münchenu, koji je dugo bio najskuplji grad u Njemačkoj za stanare, cijene su porasle za 12,4 posto između 2016. i 2020. godine. Prihodi, s druge strane, nisu rasli ni približno tako brzo u istom razdoblju.
Gotovo se ne nazire napredak na stambenom tržištu u nadolazećim godinama. Budući da su troškovi kredita za nekretnine i građevinskog materijala sve veći, mnogi građevinski projekti trenutno su na rubu propasti. Na tržištu nekretnina posebno pate dvije skupine ljudi: samci i obitelji s djecom.
“Za studente ili pripravnike koji se presele u grad, posjedovanje malog stana postalo je nepriuštivo”, rekao je Matthias Günther, stručnjak za nekretnine i voditelj Instituta Pestel u Hannoveru. Najam soba u zajedničkim stanovima u Berlinu ili Hamburgu košta 600 eura.
Prognoza stručnjaka za nekretnine: U sljedećih nekoliko godina bit će još više “obveznih zajedničkih stanova – WG”, jer ljudi si jednostavno ne mogu priuštiti da žive sami.
Preskupi stanovi
“Cijene na tržištu nekretnina će rasti brže od prihoda”, rekao je Günther. Zbog novih propisa o zaštiti klime, po njegovim riječima, izgradnja stanova postaje sve skuplja.
Studija sindikalne Zaklade Hans Böckler došla je do zaključka da je malih stanova daleko premalo, pogotovo za samce.
Druga skupina pogođena nestašicom stanova su obitelji s djecom. Na tržištu nedostaje stanova s četiri ili pet soba. Odnosno, stanova s klasičnim rasporedom: glavna spavaća soba, dnevni boravak i dječja soba za svako dijete.
Par bez djece, gdje oboje rade puno radno vrijeme, obično financijski može nadmašiti svaku obitelj. Kao rezultat toga, sve više obitelji živi u manjim stanovima u velikim gradovima.
“Nekoć je postojao trend da se obitelji s djecom presele u predgrađa i tamo kupe kuću. No, mnogi si to više ne mogu priuštiti, jer su cijene u predgrađima velikih gradova i više nego u centrima. Uz nedavni porast kamatnih stopa, još manje ljudi može ispuniti svoj san o posjedovanju vlastite imovine”, kaže Günther.
Njemačka daleko od cilja
Prema Güntherovom mišljenju, situacija s nestašicom stanova se još dugo neće promijeniti. Ministrica Klara Geywitz (SPD) obećala je izgradnju 400.000 novih stanova godišnje, no matematika kaže da su daleko od cilja.
U Njemačkoj ima gotovo 43 milijuna stanova, a 293.393 su novoizgrađena 2021. godine. “To je povećanje od manje od 0,7 posto! Izgradnja novih stanova ide presporo, da bi se zbog toga išta promijenilo”, smatra Günther.
Stanje neće biti bolje
S obzirom na loše stanje kredita i poskupljenje građevinskog materijala, malo je vjerojatno da će se broj novoizgrađenih stanova uskoro povećati.
Günther ističe kako je potrebno ulagati više novca u socijalne stanove. Prema izračunima njegovog instituta, to bi trebalo biti 8,5 milijardi eura godišnje. Njemačka je u proračunu za 2022. za tu namjenu izdvojila dvije milijarde eura, a čak i uz subvencije saveznih država, ta svota ne prelazi tri milijarde eura.
Još jedan problem: Nijemci žive u sve većim životnim prostorima. Statistički, sredinom 1980-ih svaka je osoba imala na raspolaganju 35,7 četvornih metara, dok je to 2020. godine iznosilo 47,4 kvadrata.
Fenix-magazin/SČ
