Različite vrste cjepiva izazivaju različite odgovore imunosnog sustava. Ima indicija da je poslije dvije doze AstraZenece broj neutralizirajućih antitijela nešto manji nego poslije mRNA-cjepiva, piše DW.
Od rujna će određene skupine građana Njemačke moći obnoviti cjepivo protiv covida, odlučili su ministri zdravstva njemačkih saveznih pokrajina zajedno sa saveznim ministrom.
Budući da postoji mogućnost primanja treće doze cjepiva u nastavku pročitajte nekoliko odgovora na pitanja o cijepljenju s dodatnom dozom.
Koliko dugo štiti cjepivo od korone?
Na to pitanje stručnjaci dosad nisu mogli točno odgovoriti. Može se pretpostaviti da zaštita od zaraze nakon nekog vremena popušta. Iz iskustva s drugim bolestima dišnih puteva se zna da je ubrizgavanjem cjepiva u mišić teško postići efikasnu dugotrajnu zaštitu.
No procjenjuje se da zaštita od teškog oblika oboljenja duže traje – što, prema dosadašnjim saznanjima, vrijedi i za delta-varijantu, piše Deutsche Welle.
Može li treća doza predstavljati rizik?
“Može se dogoditi da zbog kratkog vremena u odnosu na prethodno cjepivo dođe do jače reakcije”, kaže dr. Sander. Reakcije su neugodne, ali u pravilu bezazlene. Ako, od prethodnog cjepiva prođe najmanje šest mjeseci, Sander kaže da se ne brine zbog pojačanih reakcija. No i dalje vrijedi pravilo da treću vakcinaciju treba pažljivo nadzirati.
Što govori u prilog novoj revakcinaciji?
Političari taj korak obrazlažu zdravstvenom prevencijom i prvim rezultatima studija koje ukazuju na to da bi kod određenih skupina ljudi moglo doći do povećanja broja onih čiji imunosni sustav reagira slabije ili ta obrambena reakcija brže popušta. To se posebno odnosi na ljude čiji je imunitet relevantno oslabljen, na ljude u dubokoj starosti i one kojima je inače potrebna njega. Imunitet starih ljudi ne reagira tako dobro kao kod mladih.
Zašto je poslije vektorskih cjepiva potrebno obnavljanje?
Različite vrste cjepiva izazivaju različite odgovore imunosnog sustava. Ima indicija da je poslije dvije doze AstraZenece broj neutralizirajućih antitijela nešto manji nego poslije mRNA-cjepiva, i da je isto tako manji i poslije dvostrukog cijepljenja cjepivima različitih proizvođača.
Pretpostavlja se i da AstraZeneca dobro reagira na drugi “krak” imunog odgovora, takozvane T-ćelije. One su važne za zaštitu od teških oboljenja.
Zar se ne može izmjeriti je li netko još uvijek imun?
Laboratorijska ispitivanja broja antitijela su moguća, ali ona ne dozvoljavaju direktno zaključivanje o zaštitnom djelovanju na ljude. Do sada nije bilo neke definirane granične vrijednosti koja bi mogla ukazati je li netko imun ili zaštićen od težeg oblika oboljenja.
“Isto tako sve cijepljene osobe ne stvaraju razinu antitijela koja se može izmjeriti, što, pak, ne znači da netko nije zaštićen”, kaže Christine Dahlke s Odjela za kliničku infektivnu imunologiju na Sveučilišnoj klinici Hamburg-Eppendorf.
Hoće li biti potrebno obnavljanje cjepiva svakih šest mjeseci?
Stručnjaci ne smatraju da će biti tako. Iz iskustva s drugim cjepivima se zna da kasno obnavljanje još jednom potiče “stanice pamćenja”, rekla je Dahlke, dodavši kako se nada da poslije jedne ili dvije, a možda i više godina, cijepljenje više neće biti potrebno.
Ni virus, po riječima ove stručnjakinje, kasnije, kada većina ljudi bude imuna, ne bi više trebao tako brzo mutirati.
Fenix-magazin/MMD/DW
