Njemačka krajnja desnica sve više regrutira mlade kroz glazbu ili borilačke vještine. Pokret je sve aktivniji, brzo se širi društvenim mrežama te se koristi šiframa kako bi izbjegao procesuiranje, piše njemačka agencija dpa.
Na prijevremenim izborima u veljači, raspisanima nakon kolapsa vlade lijevog centra, konzervativni blok predvođen Kršćansko demokratskom unijom (CDU) završio je ispred anti-imigrantske Alternative za Njemačku (AfD) koja je postigla svoj najbolji rezultat u povijesti.
Čini se da sve snažnija podrška AfD-u ide ruku pod ruku sa sve otvorenijim izrazima rasističkih pogleda u toj zemlji u kojoj je pripadnost krajnjoj desnici često bila ‘zabranjena zona’ u svjetlu zločina koje je počinio nacistički režim tijekom Drugog svjetskog rata.
Krajnja desnica zahvaljujući društvenim mrežama može lakše ciljati na mlade ljude, a dio njih ne vidi problem u uzvikivanju nacističkih slogana u državi odgovornoj za holokaust, piše dpa.
Obavještajci iz zapadne savezne pokrajine Porajnje-Falačka zaključili su da krajnja desnica danas otvorenije izražava svoje stavove te je sve prisutnija na društvenim mrežama.
Promijenili su se i načini izražavanja krajnje desničarskih stavova, upozorio je Thorsten Hindrichs, muzikolog sa sveučilišta Johannes Gutenberg u Mainzu, stručnjak za krajnje desnu glazbenu scenu.
Devedesetih je takva glazba bila eksplicitna, no od ulaska u novo tisućljeće sve prisutniji je kodirani jezik kako bi se izbjeglo procesuiranje, rekao je Hindrichs.
Tako se umjesto izravne reference na Adolfa Hitlera ili „Führera” danas pri spomenu nacističkog diktatora govori o „šefu”.
‘Kul’ biti nacist?
U proteklim desetljećima krajnje desni ekstremizam bio je povezan s hardcore punk rockom, no stručnjaci ističu da se i to danas mijenja te ukazuju na prijelaz na popularnu glazbu i rap.
Primjer je hit pjesma ‘L’Amour Toujours’ talijanskog glazbenika Gigija D’Agostina koja je postala svojevrsna himna krajnje desnice, nakon što je u javnost izašla snimka skupine mladih, prozvanih ‘prosecco nacistima’, koji su na melodiju te pjesme na elitnom otoku Sylt pjevali „Njemačka za Nijemce – stranci van”.
Hindrichs upozorava da primjećuje ‘eksploziju’ nacizma među maloljetnicima, a da veliku ulogu igra internet.
„Postalo je pomalo kul biti nacist”, zaključio je.
Povratak vojničkih čizama
Elmar May, čelnik obavještajne agencije Porajnja-Falačke, izvijestio je o tendenciji krajnje desnice da mlade regrutira kroz borilačke vještine.
I on upozorava da krajnja desnica sve otvorenije izražava svoje stavove. Njezini pobornici sve se češće u javnosti koriste pozdravom rukom s uzdignutim malim prstom, prstenjakom i srednjim prstom, te zaokruženim palcem i kažiprstom, kako bi sličili na slova „W” i „P”, kraticu za ‘white power’ (bijela moć).
Vraća se i kultura skinheada, ističe May. Iako među krajnjim desničarima i dalje dominira ‘hipsterski’ stil ranijih godina, vraćaju se vojničke čizme s bijelim žnirancima.
Fenix-magazin/MMD/Hina
