Oni koji se trenutačno znoje pod nepodnošljivom vrućinom vjerojatno su itekako svjesni učinaka koje visoke temperature imaju na naša tijela, od otečenih stopala do vrtoglavice, no utvrđeno je da ekstremna utječe i na naše mentalno blagostanje.
Visoke temperature pogoršavaju stres, poremećaje spavanja i već postojeće mentalne bolesti, prema psihologinji i psihoterapeutkinji Andreji Benecke.
Kad dnevne temperature prijeđu 30 stupnjeva Celzijusa i ne padnu ispod 20 stupnjeva preko noći, mogu postati opasne, predstavljajući ozbiljan rizik za tijelo i um.
Agresivno ponašanje češće je, a hitni prijemi u akutne psihijatrijske ustanove su veći kada je vani vruće.
Broj samoubojstava također raste tijekom ekstremnih vrućina, prema Njemačkom društvu za psihijatriju i psihoterapiju, psihosomatiku i neurologiju (DGPPN).
„Posebno je osobama koje pate od teških mentalnih bolesti teško samostalno i učinkovito se zaštititi od vrućine“, kažu stručnjaci, napominjući da su mentalne bolesti jedan od „najvažnijih faktora rizika“ kada su u pitanju smrti povezane s vrućinom.
Ako netko vama blizak pati od mentalne bolesti, ključno je provjeriti koje rizike vrućina može predstavljati za njihovu dobrobit. Osoba koja se bori s mentalnim poremećajem često se ne može zaštititi od vrućine zbog svoje bolesti, kažu psihoterapeuti.
Djeca i adolescenti posebno su osjetljivi na visoke temperature, jer njihova tijela još nisu u potpunosti sposobna regulirati toplinu, napominju stručnjaci.
Djeca se slabije znoje i brže dehidriraju, što povećava rizik od toplinskog udara i problema s cirkulacijom.
Vrućina može pogoršati postojeće bolesti, uključujući probleme s mentalnim zdravljem. „Mentalni stres kod djece povećava se po vrućem vremenu“, kažu stručnjaci.
Razdražljivost, nemir, problemi s koncentracijom, poremećaji spavanja i agresija, kao i depresivna raspoloženja, socijalno povlačenje, emocionalna ranjivost i impulzivno ponašanje, također se pogoršavaju kod adolescenata tijekom vrućine.
Fenix-magazin/SČ/Hina
