Oni koji primaju potporu od države u obliku građanskog doplatka – Bürgergelda i odbijaju prihvatiti posao ili obuku imaju sve manje šanse da budu sankcionirani. Nove brojke Njemačke agencije za zapošljavanje pokazuju: Broj kazni je pao za gotovo 90 posto posljednjih godina!
Nema (još?) ni traga od najave ministra rada i socijalnih pitanja Hubertusa Heila da će poduzeti strože mjere protiv onih koji odbijaju raditi, pišu njemački mediji. Heil je prije gotovo točno godinu dana najavio: “Svatko tko se ne složi i odbije sve ponude za posao, morat će se suočiti s oštrijim posljedicama.”
Činjenica je: broj sankcija za one koji odbijaju raditi i poduzimati mjere se godinama smanjuje. Dok je 2007. godine izrečeno više od 183.000 sankcija, u 2019. bilo je samo 82.000 sankcija. U tom je razdoblju pao i broj primatelja potpore (cca. 24 posto manje), ali ni približno toliko koliko sankcija (cca. 55 posto pad).
Otkud smanjenje kazni?
Agencija za zapošljavanje poziva se na “pravne temelje” koji su se promijenili – uključujući, prije svega, presudu Njemačkog ustavnog suda krajem 2019.
Sankcije podrške od 60 posto ili više proglašene su neustavnim, navode njemački mediji.
Sankcije su pale za 90 posto
Ali onda je uslijedilo uvođenje građanskog doplatka 1. siječnja 2023.: sankcije protiv onih koji su prigovarali tada su pale na 21.730 smanjenja u dvanaest mjeseci (rujan 2023. do kolovoza 2024., najnoviji dostupni podaci).
U 2021. još uvijek su bili na 52.174. U odnosu na 2007. godinu sadašnji broj sankcija predstavlja smanjenje od gotovo 90 posto.
U 2022., godini prije uvođenja građanskog doplatka, u prosjeku je sankcionirano 33.033 radno sposobnih primatelja, pišu njemački mediji. U 2023. bilo ih je samo 18.920.
U ožujku 2024., nakon najave ministra rada, zapravo je stupilo na snagu pooštravanje mjera za one koji totalno odbiju posao (ukidanje financijske potpore na dva mjeseca) – međutim statistika do sada nije pokazala daljnje povećanje broja sankcija.
Fenix-magazin/SČ
