Iz Sindikata znanosti u petak su izvijestili da je Veliko vijeće tog sindikata jednoglasno odbilo ponudu Vlade o povećanju osnovice za šest posto od listopada 2022., o dodatnom povećanju osnovice od dva posto u travnju 2023. te predloženim povećanjima materijalnih prava.
“Ponuda Vlade ne odgovora trenutnim ekonomskim okolnostima. Ona nije respektirala pad realnih plaća članova Sindikata u 2022., a gotovo sigurno dovodi i do ekscesnog pada realnih plaća u 2023., poništava rezultate mukotrpnog štrajka u sustavu obrazovanja iz 2019. te imobilizira sindikate idućih godinu dana”, istaknuli su u priopćenju iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Prihvaćanjem takve ponude sindikati bi se, kažu, i pravno i moralno i politički obvezali na socijalni mir do rujna, neovisno o kretanju cijena i plaća u idućoj godini.
Veliko vijeće Sindikata pozvalo je Vladu da još jednom preispita svoja stajališta, osigura usklađivanje plaća u 2023. s rastom troškova života te se obveže na otvaranje pregovora već u travnju 2023., a po potrebi i dodatno tijekom godine u slučaju značajnog rasta cijena.
Pitom su napomenuli da će plaće zaposlenih u ostalim sektorima društva u 2022. porasti oko 10 posto, inflacija će iznositi 10,4 posto, a da Vladina ponuda osigurava prosječni mjesečni rast plaća u ovoj godini manji od četiri posto. Također, iduće godine očekuje se rast cijena od šest posto, a Vlada je ponudila prosječan rast plaća od svega 1,3 posto.
“S obzirom na neizvjesnosti u idućoj godini, pregovori o daljnjem povećanju osnovice tek u rujnu 2023. potpuno su neprihvatljivi”, poručili su iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja u priopćenju kojeg su potpisali predsjednik Velikog vijeća Predrag Marković, glavni tajnik Vilim Ribić i pomoćnik glavnog tajnika Matija Kroflin.
Smatraju da je relevantan rast plaća u javnim službama u idućoj godini “ekonomski i društveni imperativ” te nužnost ako Vlada želi poboljšati i očuvati javne usluge kao jedan od načina da se smanji ili zaustavi iseljavanje.
Neodrživo je, kažu, da javni službenici dvije godine za redom nose nadproprocionalni teret krize u uvjetima visokog gospodarskog rasta, sjajnog punjenja proračuna, ali i ostvarenja visokih ekstraprofita u privatnom sektoru.
Fenix-magazin/MD/Hina
