Na ovogodišnjoj dodjeli nagrada Večernjeg lista u Bad Homburgu, Večernjakova domovnica uručena je predstavnicima Hrvatskog društva Velebit iz Göteborga.
Društvo je tu nagradu osvojilo za 2021. godinu u kategoriji “Najpopularnija hrvatska udruga”, ali zbog pandemije koronavirusa nagrada je naknadno uručena. Tim povodom razgovarali smo sa Vesnom Jović i Nikolinom Glavak koje su kao predstavnice Velebita preuzele nagradu.
Razgovarala: Jasna Lovrinčević
-Jako smo ponosni na ovu nagradu i što je stručni žiri prepoznao naš rad daleko od Domovine, izjavila je Vesna Jović koja je na svečanoj dodjeli Večernjakove domovnice preuzela Večernjakovu domovnicu u ime Hrvatskog društva Velebit iz Göteborga u Švedskoj.
Zajedno s njom bila je i Nikolina Glavak, s kojima sam razgovarala o dugogodišnjem i reprezentativnom radu njihove udruge koja djeluje od vremena dolaska prvih hrvatskih emigranata.
Zadivljujuće je što su Vesna Jović i Nikolina Glavak iz Švedske došle u Bad Homburg samo na jedan dan koliko su im dozvoljavale poslovne obaveze što puno govori o njihovoj ljubavi prema ovom Društvu, iskazanu željom da ga predstave na ovoj velikoj manifestaciji hrvatskog iseljeništva.
Vesna Jović je član Uprave Hrvatskog društva Velebit a Nikolina Glavak, član Izborne komisije. Hrvatsko društvo Velebit je jedinstveno iz različitih razloga a jedan razlog je i dojmljiv veliki broj članova.
– Imamo oko 1.200 članova. Društvo se osnovalo 1964. godine i dogodine slavimo 60. obljetnicu, kazala je Vesna Jović.
FM: Tko su bili prvi Hrvati koji su osnovali Društvo?
Vesna Jović: – Bili su to Hrvati, politički i ekonomski emigranti iz svih dijelova bivše države, prvenstveno Hrvatske te Bosne i Hercegovine i ta prva generacija osnovala je Velebit
FM: Kako su došli u Švedsku, u to vrijeme naprimjer u Njemačku su radnici dolazili individualno jer još nije bio potpisan ugovor između Njemačke i bivše Jugoslavije o primanju radnika.
Nikolina Glavak: Nije bilo ugovora. U Švedskoj se tražila radna snaga slično kao i u Njemačkoj u to doba. Tamo je bila velika automobilska industrija. Radnici su dolazili samoinicijativno, pojedinačno i oni su osnovali Velebit. Također su švedske državne delegacije dolazili u austrijske i talijanske izbjegličke logore tijekom 1950-ih i početkom 1960-ih godina kako bi vrbovali mlade hrvatske emigrante da dođu u Švedsku gdje je vladala velika nestašica radne snage u to doba.
FM: Kada ste vi postali članice Velebita?
Nikolina Glavak: Od malih nogu u Velebitu sam plesala folklor, a danas moja djeca plešu. Ja sam se rodila u Švedskoj i tamo sam odrasla. Moj otac je došao u Švedsku 1969. i majka 1974. godine. Moj otac je došao u petak, a već u ponedjeljak je počeo raditi u tadašnjoj velikoj tvornici SKF. Vesna je rođena u Njemačkoj, a u Švedsku je otišla nakon udaje. Njen suprug je također Hrvat, rođen u Švedskoj.
FM: Pretpostavili smo kako ste više vezane i orijentirane na Švedsku, međutim bila je to pogrešna pretpostavka.
Vesna Jović: Ne, mi smo vezani za Hrvatsku ali smo se vrlo dobro uklopili i integrirali u Švedsku, koja je ipak naša druga domovina.”
FM: Posebno je zanimljivo i vrijedno to što Hrvatsko društvo Velebit ima svoje vlastite prostorije, svoj Dom što je samo san mnogih hrvatskih udruga u Europi. U Australiji i na drugim kontinentima to je uobičajeno.
Nikolina Glavak: Imamo svoje vlastite prostorije. U početku su se aktivnosti Društva održavale u iznajmljenim prostorima, a 1980. godine naši članovi su kupili jednu kuću i počeli graditi svoj vlastiti dom.
Vesna Jović: To je zgrada na dva kata. Na drugom katu su uredi. Kako je društvo raslo, izgradilo je i veliku sportsku dvoranu i uredilo svoje vlastito nogometno igralište ispred zgrade. Imamo kafić gdje naši umirovljenici dolaze svaki dan; dođu popiti kavu ili čašu vina, igraju bilijar, na karte, zaigraju briškulu i druže se . Društvo organizira razne proslave i susrete. Najveća nam je Sportska sekcija koja se sastoji od nogometnih ekipa a nedavno smo pokrenuli i grupu koja trenira tae -kwon -Do. Uz Sportsku sekciju imamo i Kulturno umjetničku; sastoji se od tri folklorne skupine i jedne klape. Od 1200 članova imamo tri stotine aktivne djece koja sudjeluju u raznim sekcijama. Mi smo, po brojčanosti članstva i brojem sekcija i najveća udruga u Švedskoj. Velebit je jakost, stabilnost, rekla bih stijena Hrvata u Göteborgu.”
Nikolina Glavak: Ime Društva kaže sve: Velebit.
Vesna Jović: Svaki dan se nešto događa u našim prostorijama. Svaki dan tamo možete naći djecu koja treniraju nogomet ili uvježbavaju folklor ili tea-kwon-Do. Evo, jučer su nam došli gosti, stručni predavači iz Hrvatske koji su nas učili pjevati pjesme za određene folklorne plesove. Nikolina je bila na toj folklornoj radionici, a danas je doputovala u Bad Homburg. Ja vodim Kulturno umjetničku sekciju, koordiniram razna događanja, probe i nastupe folklornih skupina. Naša ženska klapa djeluje tek nekoliko godina, nastupa na našoj folklornoj smotri, često pjeva u crkvi i na privatnim proslavama, a pozivaju ih i na nastupe u Veleposlanstvu Republike Hrvatske.
Što se tiče kulturno umjetničkog rada, najveći događaj je folklorna smotra koju mi često organiziramo. Održava se jedanput godišnje i to pod pokroviteljstvom naše krovne organizacije, Hrvatskog saveza u Švedskoj. Prošle godine u studenom nastupile su sve hrvatske folklorne skupine u Švedskoj. Bilo je preko sedam stotina gledatelja. Na ovoj smotri ponekad sudjeluju i hrvatske folklorne skupine iz Norveške. Želja nam je povezati se s hrvatskim folklornim skupinama iz Njemačke i iz drugih država i ostvariti suradnju s njima.”
FM: Djeca i mladi koja treniraju pri Hrvatskom društvu Velebit, igraju li za švedske nogometne lige?
Vesna Jović: U Nogometnoj sekciji imamo deset skupina, sve igraju pod nazivom Velebit. Naša A ekipa igra u Trećoj švedskoj ligi, a ostale ekipe igraju u švedskim lokalnim nogometnim skupinama. Najmlađa ekipa u našem Društvu su djeca od pet godina i u toj grupi ima oko dvadeset i petero djece. Hrvatsko društvo Velebit redovno surađuje s Hrvatskom katoličkom misijom u Göteborgu. Što se tiče hrvatskog jezika, djeca imaju mogućnost učenja hrvatskog kao materinjeg jezika u redovnim školama, a nastavu financira Švedska.
Nikolina Glavak: Djeca su treća i četvrta generacija Hrvata u Hrvatskom društvu Velebit. Neka djeca dobro govore hrvatski dok neka govore pomalo, uglavnom svi razumiju hrvatski.
Fenix-magazin/MD/Jasna Lovrinčević
