Potrošači mogu uz jednostavan trik prepoznati sumnjive bankovne račune. IBAN kod odmah otkriva treba li biti na oprezu.
Prevaranti postaju sve sofisticiraniji i koriste različite metode kako bi došli do novca svojih žrtava. Dok se trenutno širi upozorenje svim klijentima ING banke, opasnosti vrebaju i kod običnih bankovnih uplata. Međutim, s malo znanja o bankovnim računima, potrošači se mogu učinkovito zaštititi od najčešćih oblika prijevara.
Nikada ne uplaćujte novac na ove bankovne račune
Prije svake uplate, potrošači bi trebali pažljivo provjeriti IBAN, posebno ako se radi o iznenadnim računima ili zahtjevima za plaćanje od nepoznatih pošiljatelja. Jednostavna provjera bankovnog računa često je dovoljna da se prepozna pokušaj prijevare.
Najvažniji dio IBAN-a za brzu provjeru su prva dva slova – oznaka države. Ona odmah otkriva u kojoj je zemlji račun otvoren. IBAN kodovi za neke zemlje izgledaju ovako:
DE: Njemačka (22 znamenke)
AT: Austrija (20 znamenki)
CH: Švicarska (21 znamenka)
FR: Francuska (27 znamenki)
GB: Ujedinjeno Kraljevstvo (22 znamenke)
ES: Španjolska (24 znamenke)
IT: Italija (27 znamenki)
NL: Nizozemska (18 znamenki)
Prepoznajte sumnjive IBAN-e ovim jednostavnim trikom
Ako primite zahtjev za plaćanje s IBAN-om iz neočekivane zemlje, to bi trebao biti znak za uzbunu. Poseban oprez potreban je kada se radi o navodnim njemačkim tvrtkama koje koriste strane bankovne račune. Ugledne njemačke tvrtke obično koriste i račune u njemačkim bankama.
Upozoravajuće su i IBAN oznake poput „TR“ (Turska) ili „CF“ (Srednjoafrička Republika), pogotovo ako se pojavljuju u kontekstu usluga koje navodno nude njemačke firme. Takve kombinacije često ukazuju na pokušaj prijevare.
Crna lista potrošačke organizacije: Ovi bankovni računi poznati su kao prevarantski
Verbraucherzentrale Brandenburg (Njemačka udruga za zaštitu potrošača) vodi tzv. crnu listu bankovnih računa povezanih s prijevarama, koja se redovito ažurira. Na toj se listi nalaze računi lažnih agencija za naplatu potraživanja koje pokušavaju iznuditi novac temeljem nepostojećih dugova.
Prije nego što potrošači plate iznenadni račun, trebali bi provjeriti tu bazu podataka. Online crna lista odmah pokazuje koristi li netko već taj račun za prijevare – što može spriječiti financijski gubitak.
Provjera agencija za naplatu dugova: Kako se zaštititi od neosnovanih zahtjeva?
Opomene od strane inkasnih agencija često dolaze s prijetnjama sudskim postupcima, ovrhama i blokadom plaće, što mnoge potrošače natjera da plate bez provjere stvarne osnovanosti duga.
Verbraucherzentrale nudi besplatni online alat za provjeru inkaso zahtjeva. Korisnici kroz nekoliko pitanja mogu doći do pravne procjene je li zahtjev uopće opravdan i jesu li troškovi realni. Po potrebi mogu preuzeti i predložak pisma kojim se osporava zahtjev.
Jedan pogled na IBAN i drugi na ponude potrošačke organizacije može biti dovoljan da se izbjegne prijevara. Opće pravilo glasi: ako imate sumnje, nemojte odmah uplaćivati novac, već prvo provjerite informacije – no ne koristeći kontakt podatke iz sumnjive poruke, već službene i provjerene kanale komunikacije.
Fenix-magazin/DP/MMD