Mnogi ljudi kad su na odmoru previše ne razmišljaju o opasnostima. No patogeni (bakterije, virusi, prioni, rikecije, klamidija, gljivice i paraziti) ne vrebaju samo na odmoru u inozemstvu, već i u Njemačkoj.
Budući da mnogi Nijemci ove godine svoj odmor provode u Njemačkoj, bilo u planinama, na jezerima i rijekama ili Baltičkom i Sjevernom moru, stručnjaci njemačkog Instituta Robert Koch objasnili su gdje se mogu očekivati razne opasnosti od patogena i kako se zaštititi.
Salmonela i bakterija Campylobacter: Opasnost je u hrani
Bakterijske infekcije hranom na vrhuncu su tijekom ljeta. Salmonela se prvenstveno prenosi nedovoljno zagrijanim jajima ili hranom koja sadrži jaja, kao i sirovim ili nedovoljno kuhanim mesom. Dovoljno je ako hrana nije dobro ohlađena na pikniku ili roštilju ili klice iz mesa dospiju na zelenu salatu. Posljedice mogu biti proljev, glavobolja i bolovi u trbuhu, groznica ili povraćanje. Glavni izvor zaraze kampilobakterom je nedovoljno termički obrađeno meso peradi.
U nekim regijama Njemačke, posebno na jugu, krpelji su ozbiljan problem. Male krvopije mogu prenijeti uzročnika krpeljnog encefalitisa (TBE), virusnog meningitisa ili encefalitisa. U 2022. godini zabilježeno je ukupno 546 slučajeva KME-a, 30 posto više nego prethodne godine. U 2020. godini prijavljene su 704 bolesti – najveći broj otkako je Institut Robert Koch (RKI) počeo prikupljati podatke 2001. godine.
Rizična područja KME trenutno su 178 okruga u Njemačkoj, od kojih su tri nova ove godine.
– Pogođena je gotovo cijela Bavarska i Baden-Württemberg, ali i dijelovi južnog Hessena, jugoistočne Tiringije i Saske. Oni koji tamo idu na odmor, trebalki bi se cijepiti, navode stručnjaci.
Lajmska bolest od uboda krpelja
Krpelji najčešće prenose lajmsku bolest, bakterijsku bolest koja može oštetiti živčani sustav i zglobove. Procjene broja oboljelih uvelike variraju između 40.000 i 120.000 godišnje. Borelija ima u krpeljima diljem Njemačke, iako opterećenje može jako varirati od regije do regije. Protiv toga nema cijepljenja. Rano otkrivena, infekcija se može dobro liječiti antibioticima.
Za ine koji šetaju šumom, poljem i livadom najbolje je nositi dugu odjeću i čvrstu obuću. Čarape navučene preko nogavica krpeljima otežavaju pronalaženje gole kože. Proizvodi protiv krpelja nude samo ograničenu zaštitu na nekoliko sati. Nakon izleta na otvorenom svatko bi trebao temeljito pregledati svoje tijelo. To vrijedi i za djecu nakon igranja.
Susret s meduzom žute dlake, koja se naziva i vatrena meduza, može biti neugodan za kupače u Sjevernom i Baltičkom moru. Njihove žarke kapsule mogu svojim otrovom izazvati alergijske reakcije i crvenilo kože. Meduze žute kose prilično su rijetke u površinskim vodama Baltičkog mora, ali ponekad zbog vjetra dospiju u kupališta.
Zahvaćena područja treba ispirati morskom vodom. Pijesak se također može nanijeti na zahvaćeno područje i pažljivo ostrugati nakon što se osuši, primjerice stražnjom stranom noža. Bol se može ublažiti hlađenjem.
Kao prirodna komponenta slanih mora, vibrioni se uglavnom nalaze u tlu. Čim temperatura vode poraste iznad 20 stupnjeva Celzijevih, množe se vrlo bruo. Vibrioni mogu prodrijeti u oštećenu kožu tijekom kupanja ili hodanja u vodi i, u rijetkim slučajevima, mogu izazvati ozbiljne infekcije rana. To se može prepoznati po crvenilu, oteklini ili mjehurima. Infekcija također može prouzročiti groznicu, zimicu, mučninu, povraćanje, proljev ili, u najgorem slučaju, trovanje krvi.
Posljednjih godina u Baltičkom moru zabilježena su brojna oboljenja i neki smrtni slučajevi. Posebno su ugroženi ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom ili s kroničnim bolestima.
Modrozelene alge izazivaju iritaciju kože i sluznice
Neke vode za kupanje kontaminirane su cijanobakterijama, tzv. modrozelenim algama. Eksplozivno cvjetanje modrozelenih algi događa se uglavnom u ljetnim mjesecima kada su temperature vode visoke.
Onečišćenje vode cijanobakterijama može se prepoznati po smanjenoj dubini vidljivosti, plavkastozelenkastoj zamućenosti vode, prugama ili sagovima od algi na površini. Zdravstvene vlasti savjetuju da se ne kupate u mutnoj vodi ako je stres jak. Može se javiti alergijski nadražaj kože i sluznice, a u težim slučajevima čak i otežano disanje. Ako se voda proguta, može doći do proljeva.
Osip koji zbog cerkarije
Cerkarija su ličinke malih metilja. Kod ljudi prodiru u kožu, što može dovesti do jakog osipa i svrbeža, takozvanog plivačkog osipa. U pravilu, to nije opasno, jer cerkarija ne može preživjeti u ljudskoj koži i odumrijeti. Međutim, vrlo osjetljive osobe mogu reagirati temperaturom ili čak šokom.
Grad Hamburg je na svojoj internetskoj stranici opisao tipičan tijek cerkarije na sljedeći način:
Nakon nekoliko minuta: trnci i svrbež u zahvaćenim područjima
Nakon 24 sata: crvene mrlje promjera oko 0,5 cm
Drugi i treći dan: koprivnjača koja svrbi
Nakon tjedan dana: male pustule koje polako nestaju
Nakon deset do 18 dana: cijeljenje kožnih promjena
Liječenje se obično provodi antipruriticima.
Kako bi se izbjegla infestacija cercarijom, preporučuje se:
Potrebno je izbjegavati dugi boravak u plitkim vodenim područjima s obalnom vegetacijom.
Brzo skinuti mokre kupaće kostime i snažno istrljati tijelo ručnikom – to mehanički smanjuje broj moždanih zalijepljenih cerkarija.
Legionarska bolest – opasnost od klica vreba iz slavine
Legionarska bolest ili legioneloza je teška infekcija uzrokovana bakterijom Legionella. Prenosi se primarno putem kontaminirane vode za piće. Nizovi zgrada kao što su kuće za odmor koje se dugo nisu koristile ili domovi koji su tjednima ostali bez članova obitelji koji su na odmoru, nude im optimalne životne uvjete. Institut Robert Koch sumnja da je to razlog redovitog porasta tzv. legioneloza u ljetnim i jesenskim mjesecima. Infekcija obično nastaje udisanjem fino raspršene, kontaminirane vodene magle, na primjer u tuševima, hidromasažnim bazenima, kroz ovlaživače ili kroz slavine za vodu. Međutim, ako se voda proguta, želučana kiselina ubija patogene.
Legioneloza kod ljudi može uzrokovati ozbiljne bolesti; od simptoma sličnih gripi poput glavobolja i bolova u tijelu, bolova u prsima i suhog kašlja (pontiac groznica) do teške upale pluća (legionarska bolest). Još se mogu pojaviti proljev i bolovi u trbuhu.
Kako bi se zaštitili od legioneloze, bojler u sustavu tople vode treba biti zagrijan na najmanje 60 do 70 stupnjeva kako bi bili sigurni da su bakterije ubijene. Također je važno da se voda u cijevima uvijek kreće. Dakle, ako netko izbiva iz kuće kuće dulje od tri dana, prvo mora isprat vodovodne cijevi tako što će otvoriti slavine za toplu vodu nekoliko minuta i brzo se udaljiti kako ne bi udahnuli vodenu maglu.
Uz zakonom propisani pregled, koji se mora provoditi svake tri godine, postoje i pretrage vode za piće koje svu mogu sami obaviti kod kuće i provjeriti vodu. Može se kupiti test za oko 40 eura u ljekarnama ili putem interneta i zatim poslati u laboratorij na procjenu.
Ne smije se podcjenivati rizik od opeklina: Potrebni je izbjegavat podnevno sunce!
Na kraju, ali ne manje važno, svi bi se trebali zaštititi od opeklina na odmoru. Općenito, podnevno sunce treba izbjegavati između 11 i 15 sati. Odabir zaštitnog faktora za kremu ovisi o tipu kože, preporuča se najmanje zaštitni faktor 15. Za djecu je faktor 50 plus. Proizvod treba nanijeti najmanje pola sata prije izlaska na sunce i redovito obnavljati.
Fenix-magazin/MD
