Ma kakva lijenost, gospodine Merz: Istraživanje pokazuje da bi mnogi zaposlenici rado produžili svoje radno vrijeme. No, za to bi vlada morala nešto učiniti.
Radna etika Nijemaca posljednjih je godina na lošem glasu.
“S četverodnevnim radnim tjednom i work-life balance pristupom nećemo moći sačuvati blagostanje ove zemlje”, prigovorio je kancelar Friedrich Merz – i time svojim građanima zapravo pridao sklonost prema lijenosti.
Ankete koje potvrđuju takav zaključak lako je pronaći. Kad se ljude pita žele li manje rada i više slobodnog vremena, naravno da mnogi odgovaraju potvrdno.
No, moguće je postaviti i pitanje na način da rezultat ispadne potpuno suprotan, što dokazuje poslodavcima blizak Institut njemačkog gospodarstva (IW). Prema IW-ovom istraživanju, čak 77 posto zaposlenih može zamisliti produženje svog radnog vremena – čak i oni koji već rade puno radno vrijeme. Ispitano je ukupno 5000 zaposlenika s punim i skraćenim radnim vremenom. Prema IW-u, anketa je reprezentativna za zaposlenike s obveznim socijalnim osiguranjem i one s manjim zaposlenjem.
Više rada – ali samo ako više ostane u džepu
Loša vijest za kancelara: spremnost na više rada ne proizlazi iz domoljubne dužnosti, već iz vrlo praktičnih uvjeta. Osim adekvatne naknade, ispitanici zahtijevaju da im od plaće više ostane neto. 72 posto njih navodi niže poreze i socijalne doprinose kao ključan uvjet za dulje radno vrijeme.
To se ne odnosi samo na radnike s minijob ugovorima, koji bi produženjem radnog vremena uopće tek postali obveznici socijalnog osiguranja. Čak 74 posto zaposlenih s punim radnim vremenom kaže da bi se za dodatni rad moglo motivirati ako bi porezi i doprinosi bili manji.
Lopta je tako ponovno kod kritičara “work-life balance” pristupa, kancelara Merza i njegove vlade. Jer socijalni doprinosi za mirovine, zdravstveno i dugotrajno osiguranje u nadolazećim će godinama još jače rasti ako politika ne reagira. A za ozbiljnija smanjenja poreza nema dovoljno novca – nekoliko porezno oslobođenih prekovremenih sati, što vlada planira, neće puno pomoći.
Uloga politike i poslodavaca
Prema IW-ovom istraživanju, i poslodavci mogu učiniti više da bi potaknuli ljude na dodatni rad.
· 57 posto bi bilo spremno na više rada ako bi mogli više raditi od kuće ili mobilno.
· 55 posto ako bi si mogli fleksibilnije rasporediti radno vrijeme.
· 47 posto ako bi dobili zanimljivije zadatke ili više odgovornosti.
Dodatni čimbenici koji bi potaknuli na više rada:
· bolja briga za djecu (39 posto),
· bolja radna atmosfera (36 posto),
· veće preuzimanje kućanskih obaveza od strane partnera (35 posto).
Više odgovora bilo je moguće, pa je jasno da bi za mnoge zaposlenike trebalo ispuniti više uvjeta odjednom da bi pristali na dulje radno vrijeme.
Posebno su mladi spremniji na više rada ako se ispune odgovarajući uvjeti. Inače, spremnost je “uglavnom neovisna o spolu, branši, vrsti posla ili kvalifikaciji”, pišu IW-ovi stručnjaci Holger Schäfer i Oliver Stettes.
Produženje radnog vremena kao ključ za demografsku krizu
Ekonomisti smatraju produženje radnog vremena “jednom od ključnih mjera za kompenzaciju neposredno nadolazeće demografske depopulacije”. Jer, za razliku od mnogih drugih mjera, ono bi imalo učinak brzo.
Iako se više rada ne može politički narediti, IW-ovi stručnjaci smatraju da je prvenstveno vlada na potezu. “U prvom redu je politika ta koja mora djelovati, jer mnogi preduvjeti za dulje radno vrijeme proizlaze iz zakonskog okvira.” Smanjenje doprinosa učinilo bi dodatni rad privlačnijim, jer bi se time trud pojedinca više isplatio.
Fenix-magazin/IK
