Od ove godine u njemačkoj saveznoj zemlji Falačko Porajnje (Rheinland-Pfalz) postrožena su pravila vezana uz održavanje nastave materinskog jezika stanovnika stranog podrijetla, između ostalog, i hrvatske nastave.
Piše: Marijana Dokoza
Riječ je o zabrani upisa djece koja ne razumiju i ne govore, u ovom slučaju, hrvatski jezik, na hrvatsku nastavu. Ivona Dujmović, učiteljica Hrvatske nastave iz njemačkog Mainza kaže kako ovo pravilo i nije sasvim novo, ali su ga ove godine postrožili.
– Djeca koja ne razumiju i ne govore, u ovom slučaju, hrvatski jezik su najčešće djeca iz miješanih brakova gdje i taj jedan roditelj koji bi trebao govoriti hrvatski jezik s djetetom kod kuće, razgovara na njemačkom jeziku. Nastava jezika podrijetla je nadogradnja (gramatička, književna, medijska, povijesna..) na osnovu znanja jezika. Do sada sam dopuštala djeci da se upišu na nastavu ali se pokazalo da ne mogu pratiti nastavu. Do četvrtog razreda to još nekako i ide, ali kasnije se obrađuje puno gramatičkog sadržaja, geografija, povijest, medijska kultura i slično i nastavni sadržaj im postane preopširan i pretežak. Budući da dobivaju ocjenu koja se upisuje u svjedodžbu ispod redovnih predmeta u njemačkoj nastavi, teško je vrednovati znanje djeteta koje dolazi redovito, ali nažalost nema ni osnovno znanje hrvatskog jezika. Nekako nema smisla predavati dvojezično ili kao što sam primjerice u nekim grupama morala zbog nekih učenika sve predavati na njemačkom jeziku pa na kraju hrvatska nastava potpuno izgubi smisao. Zato se od ove godine smiju upisati samo djeca koja razumiju i govore hrvatski jezik. Moram reći da mi je ovo pravilo koje su njemačke vlasti uvele draže jer onda hrvatska nastava može biti u svakom pogledu kvalitetnija, rekla je za Fenix-magazin učiteljica Ivona Dujmović.
U dvije njemačke savezne zemlje, od kojih je jedna Falačko-Porajnje, hrvatska nastava nije konzularna nego integrirana preko njemačkog Ministarstva obrazovanja. Ona se naziva nastava jezika podrijetla.
– Dakle, to nije nastava materinjeg jezika jer je djeci materinji jezik zapravo njemački jezik, a jezik podrijetla njihovih roditelja, baka i djedova je hrvatski. Nastava jezika podrijetla se naziva Herkunftsprachenunterricht ili HSU. Važno je napomenuti da nastava nije tečaj stranog jezika. Obično djeca imaju tri do pet sati tjedno i mogu je pohađati učenici od prvog do desetog razreda koji imaju podrijetlo iz Hrvatske (barem jednog roditelja Hrvata), kaže Ivona Dujmović.
Na pitanje kako se učenici mogu prijaviti na hrvatsku nastavu, učiteljica Dujmović kaže kako učenici u svojim školama obično tijekom veljače i ožujka dobiju prijavnicu za nastavu jezika podrijetla za sljedeću školsku godinu i predaju je u tajništvo svoje škole koja onda tu prijavu šalje dalje. Učenici koji se prijave na nastavu, dužni su je i pohađati tijekom jedne školske godine. Za svaku iduću se moraju ponovno prijaviti.
Budući da se svakoj grupi mora prilagoditi nastavni sadržaj, što po uzrastu, što po stupnju znanja jezika, djeca ne kupuju udžbenike nego na svakom satu dobiju kopije zadataka i vježbi.
– Svu nastavu sama pripremam koristeći svoje udžbenike i knjige koje sam koristila u radu u školi u Hrvatskoj i prilagođavam tematski ukoliko nađem neke zanimljive sadržaje, kaže učiteljica.
Interes roditelja za hrvatsku nastavu u Mainzu je i dalje dobar, ali, kaže Dujmović, mogao bi biti i veći.
– Najveći problem je organizacija nastave. Ona se može održavati samo u popodnevnim satima nakon redovne nastave i onda mlađi uzrasti imaju nastavu u ranijim terminima a oni stariji koji su na cjelodnevnoj nastavi dolaze iza 16 sati. Roditelji često prijave djecu pa im ne odgovaraju termini jer djeca imaju treninge i ostale izvannastavne aktivnosti i zbog toga odustaju na početku školske godine. Nažalost, na organizaciju nastave ja ne mogu utjecati. Djeca po zakonu iza 18 sati ne smiju biti na nastavi pa je teško sve to organizirati i svima udovoljiti. Hvala svim onim roditeljima kojima je hrvatska nastava važna i koji je stavljaju ispred svih ostalih izvannastavnih aktivnosti pa djeca dolaze od 1.-10. razreda bez prekida, kaže Ivona Dujmović.
Na Hrvatskoj nastavi u Mainzu trenutno još uvijek ima djece koja slabo govore hrvatski jezik.
– Trenutno na nastavi imam 15 posto djece koja slabo ili gotovo nikako ne govore hrvatski. Većinom su to djeca u nižim razredima i većinom su to djeca koji imaju samo jednog roditelja koji govori hrvatski jezik, ali ga u svakodnevnom životu ne koriste. Svaki jezik je teško naučiti ako ga koristimo ili slušamo samo jednom tjedno, kaže Ivona Dujmović.
Roditeljima bi, kaže, poručila kako je nastava jezika podrijetla važna jer jezik čini naš kulturni identitet.
– Neka ne dopuste da im djeca zaborave jezik ili ga nikad ne nauče. Ako nemaju vremena ići na hrvatsku nastavu, neka ga barem kod kuće taj jedan roditelj koji govori hrvatski jezik priča s djetetom. Ponavljam opet, hrvatska nastava nije tečaj stranog jezika i oni koji nemaju temeljno znanje i razumijevanje jezika neće ga moći ni savladati na nastavi koja se održava jednom tjedno. U nižim razredima djeca uče kroz igru i vrlo rado idu na nastavu, a stariji učenici uz puno novog sadržaja vole i međusobno druženje. Čak se i privatno druže što mi je jako drago. Podsjećam još da će tijekom veljače biti prijave za sljedeću školsku godinu pa se veselim novim učenicima, poručila je učiteljica Hrvatske nastave u Mainzu Ivona Dujmović.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
HRVATSKA UČITELJICA U NJEMAČKOJ: Otvorila mi se lijepa mogućnost koju sam prihvatila!
