Istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskoga glasa te dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), Reinhard Lauer umro je u utorak u 91. godini, izvijestila je u petak HAZU, dodavši da je Lauer bio istaknuti promotora hrvatske književnosti i hrvatskog jezika.
Reinhard Lauer rođen je 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a od 1960. do 1962. radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu.
Nakon habilitacije postao je 1969. godine redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu, gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika.
Od godine 1980. je redoviti član Akademije znanosti u Göttingenu i od 1987. predsjednik Akademijine Komisije za interdisciplinarno istraživanje jugoistočne Europe.
Za dopisnog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1990., a bio je dopisni član i austrijske, srpske i slovenske akademije.
Težišta znanstvenog rada Reihharda Lauera bile su ruska književnost i južnoslavenske književnosti, posebno poetika, metrika i komparatistika, intertekstualnost i intermedijalnost.
Jedan od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti i jezika u inozemstvu
Lauer je bio jedan od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika, ističu iz HAZU.
Na hrvatskom jeziku objavio je knjige “Miroslav Krleža i njemački ekspresionizam”, “Studije i rasprave”, “Okviri hrvatske književnosti”, “Povijest ruske književnosti”, “Nove studije i rasprave” te “Miroslav Krleža – hrvatski klasik”.
Na njemačkom je objavio pregled hrvatske književnosti “Wie viele Blumen” te monografiju o Miroslavu Krleži “Wer ist Miroslav K.? Leben und Werk des kroatischen Klassikers”.
Lauerova studija o Krleži i njemačkom ekspresionizmu “Miroslav Krleža und der deutsche Expressionismus” jedna je od najtemeljitijih monografija o europskim korijenima Krležine ekspresionističke lirike.
Organizirao je i međunarodni znanstveni simpozij o Krleži “Das Werk Miroslav Krležas in literaturwissen-schaftlicher Sicht” u Göttingenu te uredio njemačko izdanje Krležinih eseja “Essays über Literatur” kod nakladnika Athenäum.
Za ostala izdanja Krležinih djela kod tog izdavača napisao je opsežne predgovore i komentare koji na temelju analiza Krležina stila i jezika pružaju cjelovitu sliku o poetičkim, estetskim i kulturološkim značajkama Krležina djela i o njihovu europskom kontekstu.
Osim o Krleži, njemački kroatist Lauer pisao je i studije o Ivanu Gunduliću, Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru.
Fenix-magazin/SČ/Hina
