Njemačko gospodarstvo je, unatoč nizu kriza, prošlu godinu završilo s rastom. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku od petka, bruto domaći proizvod veći je za 1,9 posto u odnosu na 2021. godinu, piše Njemačka novinska agencija (dpa).
Rezultat je nešto bolji nego što su ekonomisti dosad očekivali, ocjenjujući učinke ukrajinskog rata i dramatičnog rasta cijena energenata, rekordne inflacije i stalnih poremećaja u trgovačkim lancima.
Prethodnu godinu njemačko gospodarstvo završilo je s plusom od 2,6 posto.
Napad Rusije na Ukrajinu srušio je nade u postpandemijski ekonomski procvat, ali je ekonomija ipak rasla u prva tri kvartala i stagnirala tek u četvrtom, rekla je predsjednica instituta Ruth Brend.
Razvedrili su se i ekonomisti, pa sada više ne očekuju da će 2023. biti tako crna kako su prognozirali na početku rata. Recesija je ostala i u novim prognozama većine instituta, ali sada s izrazito optimističnom procjenom ispod jedan posto.
Neki ekonomisti čak predviđaju gospodarski rast, oslanjajući se na subvencije kako bi rasteretili građane i gospodarstvo, što bi trebalo održati domaću potrošnju na životu.
Ove će mjere, međutim, ponovno povećati jaz u državnim financijama.
Prošle su godine federacija, pokrajine, lokalne samouprave i fondovi zdravstvenog osiguranja zajedno potrošili 101,6 milijardi eura više nego što su stvarno imali, odnosno oko 2,6 posto BDP-a.
Doduše, nakon dvije godine pandemije njemački se proračunski deficit vratio u okvire koje dopušta Europska unija, odnosno tri posto BDP-a, s maksimalnim javnim dugom do 60 posto BDP-a.
EU je privremeno suspendirao te propise kako bi omogućio izvanredne izdatke za pandemiju i trebao bi ih ponovno uspostaviti počevši od sljedeće godine.
Fenix-magazin/IK/dpa
