Prošli dani su bili značajni i veliki za Hrvatsku i Hrvate, bila je Oluja i svi državni blagdani povezani s njom. I naravno, uvijek je bilo kritika kako Hrvati slabo vijore (vihore) hrvatske zastave. Doduše na službenim skupovima ih je bilo u izobilju, piše GlasGacke.hr.
No, tema ovog članaka nisu državni blagdani već neoprez kod korištenja nekih pojmova vezanih za zastave iliti barjake. Tako se moglo ponegdje čuti i pročitati kako su se ‘vijali hrvatski stjegovi’. Jesu li?
U čemu je problem? Čini se da je u poimanju. Naime, zastava je komad platna koji simbolizira državu, pokrajinu, grad ili nešto drugo. Može biti i od kakva druga materijala, zastava može biti i naslikana. A što je onda stijeg? Je li to istoznačnica s pojmom zastave ili barjaka?
Kod nekih manje opreznih to svakako jest, no zapravo nije. Naime, stijeg je širi pojam od zastave, stijeg je zapravo koplje (motka) na kojoj se nalazi pričvršćena neka zastava. Stoga nije pravilno stijegom nazvati samo koplje ili samo zastavu. Stijeg je sve to ujedno. Zato nije dobro kazati da su se vijori hrvatski stjegovi, to naprosto nije moguće, ali da su se vijorile hrvatske zastave ili barjaci, to je moguće. Također se u danima žalosti zastave ‘spuštaju na pola koplja’, stijeg nije moguće spustiti nikamo, zar ne? Doduše, moguće je zastavu spustiti na pola stijega (tj. koplja), a to nam sve svjedoči da stijeg i zastava pojmovno nisu isto.
Ako ćemo malo zaviriti u daleku i duboku jezičnu prošlost, tada ćemo pronaći da je prvotno stijeg (ie. *steg) zapravo značio kolac, batinu ili gredu na kojemu se nalazio neki znamen. Stijeg je u prijevojnoj vezi sa stog i stožer (a i u tim riječima sve se vrti oko kolca, čvrsto zabita u zemlju, oko kojega se slaže sijeno). Očito je taj neki znamen (koji izvorno nije bio zastava) zamijenila zastava pa je sve skupa poprimilo značenje stijega.
Što je onda sa zastavom? I ona je prvotno u praslavenskomu i staroslavenskomu poimala motku sa znamenjem zabijena u zemlju, zapravo radi se o za- + stav, staviti.
A barjak? Je li i to legitimni naziv u hrvatskomu jeziku? Može biti. Barjak zapravo potječe iz perzijskog jezika bayraq, dok je to u turskomu bayrak. Većinom se drži da je ‘barjak’ baštinjen iz turskoga jezika, no ima onih koji to osporavaju navodeći određene prastare hrvatske toponime koji su stariji od prodora Osmanlija na hrvatske zemlje i njihova – bajraka.
Bilo kako bilo, ‘hrvatski se barjak vije za slobodu i za dom’, hrvatske zastave se također viju, a Hrvatska treba nastojati imati čim više stjegova, baš poput Norveške, Danske, Švedske, Finske, ili Amerike.
Fenix-magazin/IK/GlasGacke.hr/ M. Kranjčević
