Prema podacima Ureda za statistiku Savezne zemlje Baden-Württemberg, broj hrvatskih državljana koji žive u Baden-Württembergu znatno se smanjio u posljednje tri godine.
Baden-Württemberg (B-W) je, uz Bayern i Hessen, jedna od industrijski najrazvijenijih njemačkih saveznih zemalja, te savezna zemlja s velikim vanjskotrgovinskim suficitom. Samo u 2024. godini iz BW-a je izvezeno 240.207,9 milijardi eura vrijednosti robe, a uvezeno 216.964,9 milijardi robe. Ostvaren je suficit od 23,2 milijarde eura.
S obzirom na to da su u Baden-Württembergu prisutni radno intenzivni sektori, kao što su proizvodnja strojeva, vozila, elektromotora te snažni kemijski i građevinski sektor, sama savezna zemlja B-W je od dolaska prvih doseljenika iz Hrvatske, od 50-tih godina prošlog stoljeća, bila i ostala središte u koje su dolazili brojni ekonomski migranti, ne samo iz Hrvatske.
Veliki pad
Kod Hrvata je ta povezanost, posebno sa središtem automobilskog sektora Stuttgartom, prisutna u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu. Broj hrvatskih državljana posebno je porastao nakon 2010. godine, kada je prema statističkim podacima u Baden-Württembergu boravilo oko 67 000 hrvatskih državljana.
Već 2015. godine ta brojka je premašivala 92.092 hrvatska državljana da bi svoj maksimum dosegla 2021. godine kada je u Baden-Württembergu boravilo 126.110 hrvatskih državljana.
Od 2021. godine taj broj opada, po otprilike tisuću godišnje dok najnoviji podaci od 31. prosinca 2024. godine pokazuju da se je u odnosu na 2023. godinu, dogodio veliki pad. Broj Hrvata koji trenutačno borave u Baden-Württembergu iznosi 121 995 dok je 2023. godine taj broj iznosio 124.920. Znači iz Baden-Württemberga se samo u protekloj godini iselilo 2 925 hrvatskih državljana, a u tri godine taj broj se je smanjio za 4.115 osoba, što je otprilike 3,26 posto od maksimalnog broja.
Za ove zanimljive podatke zamolili smo komentar generalnog konzula RH u Stuttgartu Ivana Sablića koji je kazao:
„Baden-Württemberg i sam grad Stuttgart su tradicionalno bili područja na kojemu je živjela jedna od najvećih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Naravno da nas veseli i da mi kao Generalni konzulat više ne nosimo taj, možemo reći, negativni epitet. Po broju Hrvata pretekao nas je Bayern. Već nekoliko godina prisutan je trend povratka, a skoro 3.000 povratnika samo u 2024. godini je brojka koja veseli i daje optimizma. Ne samo što je prisutan trend, nego on iz godine u godinu i jača, kazao je Sablić i dodao:
„Možemo slobodno reći da se radi o povratku mladih i radno sposobnih, povratku obitelji s djecom. Naime, one generacije koje idu u mirovinu se ne odjavljuju, nego u najvećem broju ostaju s prebivalištem prijavljeni u Njemačkoj, kod djece ili u vlastitoj nekretnini.
Najčešće iz neznanja i straha da ne bi izgubili neka stečena prava, što je potpuno krivo. Kod povratnika se radi o mladim ljudima koji vide svoju priliku da sa znanjem i iskustvom koje su stekli u Njemačkoj, sebi i svojoj djeci u Hrvatskoj mogu osigurati bolju budućnost.
Hrvatska je postala zemlja povratka
Kada se usporede primanja za stručne radnike, majstore i obrtnike, oni su potpuno upravu, a da ne govorimo o činjenici da je kod svoje kuće i u svom domu ipak najljepše. Blizinu mora, čiste prirode, djedova i baka, obitelji koja te podržava, da i ne spominjemo. A danas sve sredine u Hrvatskoj nude infrastrukturu u smislu dječjih vrtića, škola, fakulteta, koja nije ništa gora od one u Njemačkoj. Slobodno upitajte one naše Hrvate koji šalju djecu u vrtiće i osnovne škole.“
„Hrvatska je postala zemlja povratka, u Hrvatskoj se radi i gradi, prisutna je pozitivna atmosfera i to je prilika koju mladi ljudi žele, mogu i znaju iskoristiti. Jedan broj njih se zanima i za mogućnosti poticaja povratka kroz projekte Vlade Republike Hrvatske i to čine najčešće tako da izravno komuniciraju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kroz projekt Potpora za zapošljavanje te kroz projekt Biram Hrvatsku – povratak u RH.
Prema našim informacijama ove potpore je do sada iskoristilo preko 820 osoba, a broj ljudi koji zapošljavaju prelazi 1.200. To je poput jedne velike investicije. Ovo je, slobodno možemo reći, jedan uspješan projekt Vlade RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, koja se je s pitanjem povratka i demografije pozabavila najkonkretnije od svih vlada do sada. To nitko iskren ne može poreći“.
U svojoj državi je ipak najbolje
„Određenu ulogu igra i opća sigurnosna i politička situacija u Europi i svijetu, agresija u Ukrajini, gospodarska nesigurnost, nadmetanje u carinama… Sigurno je da i to utječe na povratak ljudi. To smo vidjeli i za vrijeme pandemije korone, kada su brojni željeli u Hrvatsku, kada su željeli što prije kući.
Kada je teško, kod svoje kuće i u svojoj državi je ipak najbolje. A sve češće se zna čuti, posebno od onih starijih, nije ni ovdje kao što je nekada bilo“.
Fenix-magazin/SČ
