„Naučio sam cijeniti život, čak i onda kada je doista težak. U Njemačku sam stigao kao izbjeglica i imao sam osjećaj da uvijek moram dati više od drugih“, riječi su prof. dr. Vahudina Žugora, ravnatelja Urološke klinike u Bambergu koji je jedini ravnatelj stranog podrijetla od 30 ravnatelja u klinici koja sveukupno broji oko 5.500 zaposlenih.
Razgovarao: Stipe Puđa
Iza tih odlučnih riječi nazire se put koji nije bio ni lagan ni kratak. Danas je jedan od vodećih robotskih kirurga, ne samo u Njemačkoj nego i u Europi. Iza njega stoje godine rada, odricanja i nepokolebljive vjere u vlastiti cilj. S profesionalnom sigurnošću, ali i osobnom zahvalnošću, može reći kako mu se trud isplatio, a svijet mu je sada, kako i sam ističe, „potpuno otvoren“.
Kad govori o svojoj karijeri i stručnosti, govori precizno i brzo. No, kad govori o ljudima u glasu mu se prepoznaje duboka empatija prema svakom pacijentu koji mu dolazi. Čini se kao da već na početku razgovora o operaciji, prije nego što je i spomenuo medicinske detalje, svojim pacijentima želi pokazati kako razumije njihovu strah i nesigurnost. Istovremeno im šalje poruku da je svaki problem rješiv. U kombinaciji stručnosti i ljudskosti to daje sigurnost koju svaki pacijent itekako treba.
U 17 godina, obavio je 6.000 robotski asistiranih operacija
S profesorom dr. Žugorom razgovarali smo u povodu velikog jubileja koji obilježava u Urološkoj klinici u Bambergu. Naime, ovih je dana, uz pomoć robotskog sustava Da Vinci, dr. Žugor je operirao svog 2.000. pacijenta na uroloskoj klinici u Bambergu. Istodobno, riječ je o 6.000-oj operaciji uz asistenciju robota u proteklih sedamnaest godina od kada se počeo baviti robotskom medicinom. Te ga brojke svrstavaju među najcjenjenije i najrenomiranije robotske urologe na svijetu. Svaka operacija, kako sam ističe, nosi svoje izazove i veliku odgovornost.
Ali izazovi i odgovornost dr. Žugoru nisi nikakva novost jer je imao samo 23 godine kada je vlakom stigao u Stuttgart i nije znao riječ njemačkoj jezika.
Rođen je 1969. u Banjoj Luci, i odrastao je uz nogomet i obitelj. Otac mu je bio sudac, a majka glavna medicinska sestra. Nakon srednje medicinske škole i nekoliko semestara medicine, rat je donio nesigurnu budućnost. Otac je izgubio posao, a obitelj je shvatila da Vahudin mora otići iz BiH. Tako je krenuo njegov put u Njemačku u kojoj je već bila njegova 17-godišnja sestra. No, ona tog dana nije mogla doći po njega. Umjesto toga, po Vahudina je došla starija žena iz njegove domovine. Nije je poznavao, bila mu je potpuna strankinja, ali dočekala ga je na njegovom putu u nepoznato.
Došao je u Njemačku, zaposlio se i novac slao roditeljima u BiH
„ Kad sam došao u Njemačku, mislio sam, sad si izbjeglica, moraš se boriti i zarađivati,“ prisjeća se dr. Žugor.
Pet dana kasnije već je radio kao njegovatelj starijih osoba. Nikada nije primao državni novac, kako sam kaže, privremena dozvola boravka dopuštala je posao, ali ništa više. Roditelje je vidio tek svake dvije godine, ali o medicini nije prestao sanjati. Financirao je roditelje, štedio za tečaj jezika i četiri godine nakon dolaska u Njemačku, nastavio studij medicine u Erlangenu, gdje ga je i završio. Noćne smjene i samo četiri do pet sati sna dnevno nisu ga zaustavile u ostvarenju njegovog cilja. Nakon studija slijede doktorat, specijalizacija, habilitacija 2008., tisuće operacija i boravak u Cambridgeu.
Poseban dar
Dr. Žugor je posebno ponosan na konja trkača koji nosi njegovo ime. Dar je to kćeri pacijenta čijeg je oca operirao i spasio od raka mokraćnog mjehura. Fotografija konja u njegovu uredu podsjeća ga na poruku koju želi prenijeti izbjeglicama: „Nikada ne smiješ odustati. Radi hrabro i bori se.“
Borba i predanost donijele su mu iznimne uspjehe u karijeri i životu, ali i tisuće zadovoljnih i spašenih pacijenata. Tri puta je habilitirao na medicinskim fakultetima u Erlangenu, Aachenu i Kölnu, a dobitnik je 28 znanstvenih i prestižnih nagrada u Europi i Americi. Nakon usavršavanja na nekoliko renomiranih njemačkih klinika, 2009. godine započeo je rad s robotskom kirurgijom u klinici u Gronau, na granici s Nizozemskom. Kasnije je na Sveučilištu u Kölnu etablirao robotsku tehnologiju na velikoj univerzitetskoj bolnici, stvarajući temelje za naprednu urologiju u regiji. Od 2017. godine profesor je na Medicinskom fakultetu u Kölnu, a trenutno vodi Urološku kliniku u Bambergu, tim od 60 stručnjaka, uključujući 16 doktora, šest viših liječnika i devet asistenata.
Od 1. listopada 2018. dr. Žugor obnaša funkciju direktora Klinike za urologiju u Bambergu, koja je nedavno proslavila veliki jubilej – 2.000 uspješno operiranih pacijenata pomoću robotske tehnologije. Robotskom urologijom bavi se gotovo 17 godina. Važno je napomenuti kako je do sada je obavio više od 15.000 uroloških operacija, od čega 6.000 koristeći robotsku tehnologiju, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti. Znanstveno je vrlo aktivan: objavio je oko 800 radova, uključujući predavanja, publikacije koji su citirani više od 1.200 puta u vodećim svjetskim urološkim časopisima.
-To je, naravno, veliki uspjeh za mene, ali i za cijelu kliniku, koja ima važnu ulogu za Bavarsku, posebice regiju Franken. Siguran sam da ćemo u narednom periodu ostvarivati optimalne funkcionalne i onkološke rezultate koristeći robotsku tehnologiju, ističe dr. Žugor.
Velik broj pacijenata iz Njemačke, Hrvatske i BiH stiže u Bamberg
U Kliniku za urologiju u Bambergu dolaze pacijenti iz cijele Europe i šire. Stižu iz Njemačke, Austrije, Kanade, ali i s prostora bivše Jugoslavije. Priča o robotskoj kirurgiji i osobnom angažmanu dr. Žugora u promociji ove tehnologije proširila se zahvaljujući medijima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, pa mnogobrojni pacijenti iz Bosne i Hercegovine, i šire pronalaze put do Bamberga.
-Cilj je jasan: osigurati optimalno liječenje. Brojni pacijenti, motivirani medijskom promocijom i radom stručnog tima, spasili su život. Čak i jedan spašen život ima ogromnu vrijednost, ističe dr. Žugor, podsjećajući da su zahvaljujući kombinaciji medijske informiranosti i stručnog rada tima spašeno više stotina života.
Posebno je značajan i veliki broj pacijenata iz iseljeništva. Samo u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata te još oko 240.000 državljana Bosne i Hercegovine. Mnogi od njih iz Frankfurta, Berlina i drugih gradova također pronalaze put do Klinike u Bambergu, tražeći vrhunsku medicinsku skrb i stručnost u robotskoj kirurgiji. Tomu, kaže dr. Žugor, pridonose i njemački mediji koji izvještavaju o uspjesima u klinici u Bambergu koja se sve više okreće robotskoj kirurgiji i napušta otvorenu kirurgiju.
Razlika između robotske i otvorene kirurgije
Na naše pitanje o razlici robotske i otvorene kirurgije, dr. Žugor kaže: Razlika između tih kirurgija su značajne.
-Otvorena kirurgija postupno nestaje, a na našoj klinici u Bambergu gotovo je u potpunosti napuštena. Prednosti robotske tehnologije su očite: manji rezovi, manja trauma, brža rekonvalescencija i kraći oporavak pacijenata. Boravak u bolnici je kraći, pacijenti rijetko odlaze na jedinicu intenzivne skrbi, krvarenja su minimalna, a potreba za lijekovima i transfuzijama smanjena. Sve to omogućava brži povratak, osobito mlađih pacijenata, u normalan radni proces, kaže dr. Žugor
Robotska tehnologija i dalje mora napredovati, mišljenja je dr. Žugor. Razvoj ide u smjeru minijaturnih instrumenata gotovo nevidljivih golim okom, s ciljem smanjenja traume i ubrzanog oporavka. Dr. Žugor predviđa da će u skoroj budućnosti pacijenti moći napustiti bolnicu već dan nakon velikih operacija.
Umjetna inteligencija
Veliku ulogu u budućnosti ce imati i umjetna inteligencija. „Roboti već sada koriste napredne generacije AI-a, a njezina će uloga rasti, ne samo u operativnom dijelu, nego i u cjelokupnom procesu liječenja“, kaže dr. Žugor.
Ističe važnost uvođenja ove tehnologije u države jugoistočne Europe.
„U Hrvatskoj postoje određeni uređaji, ali je nužna dodatna stručnost i iskustvo. U BiH ide sporije. Uz promjene sustava vrijednosti i veće vrednovanje znanja, kreativnosti i inovacija, robotska tehnologija može se uspješno etablirati i u cijeloj regiji,“ kaže dr. Žugor.
Usavršavanje nikad ne prestaje
Usavršavanje u medicini traje cijeli život. Nakon tisuća operacija dr. Žugor je dosegnuo ekspertnu razinu, ali naglašava da profesionalni razvoj nikad ne prestaje.
„Čovjek se nikad ne prestaje usavršavati. Razvoj tehnologije i osobni profesionalni napredak uvijek idu ruku pod ruku“, ističe.
U bolnici trenutno operiraju još trojica mladih liječnika, a kao jednog od svojih nasljednika dr. Žugor vidi liječnika iz Gruzije doktora David Kajaia koji već samostalno izvodi operacije prostate i bubrega.
„Usavršavanje uključuje praćenje literature, objavljivanje radova, analizu komplikacija, stalno unapređivanje prakse te razmjenu iskustava s kolegama iz Sjedinjenih Američkih Država, Danske i Švedske“, otkriva dr. Žugor.
Poznati njemački pisac priprema priču o dr. Žugoru
Zbog iznimnih profesionalnih uspjeha, ali i fascinantnog životnog puta, dr. Vahudin Žugor privlači pozornost i njemačkih medija, ali i publicista. Gotovo 400 medija objavilo je priču o uspjesima i životnom putu dr. Vahudina Žugora. Zanimanje javnosti usmjereno je na priču o čovjeku koji je u Njemačku stigao kao izbjeglica, bez znanja jezika i ikakvih poznanstava, a uspio je postati jedan od najcjenjenijih stručnjaka u svojoj branši.
Među onima koji žele čuti i pisati o ovom zanimljivom kirurgu našle su se i brojne renomirane njemačke novine, a posebnu pozornost izazvao je poznati pisac i publicist Frank Schätzing, koji će objaviti priču o dr. Žugoru i uspjesima njegove klinike u razvoju robotske kirurgije. Bit će to priča o iznimnom liječniku, njegovoj stručnosti, predanosti i nevjerojatnoj životnoj borbi.
Fenix-magazin/SIM/Stipe Puđa
