Povodom 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Neuengamme veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota kao i generalni konzul Kristijan Tušek prisustvovali su svečanostima protokola, prilikom kojeg su položili vijenac i zapalili svijeću u spomen stradalnika navedenog logora kao svih ostalih stradalnika nasilja i ratova.
Koncentracijski logor Neuengamme bio je njemački koncentracijski logor koji se tijekom Drugog svjetskog rata nalazio u djelu Hamburga Neuengamme, na južnoj periferiji grada. Izgrađen je 1938. godine kao pomoćni logor koncentracijskom logoru Sachsenhausen (nedaleko od Berlina) i s vremenom se razvio u jedan od najvećih koncentracijskih logora na sjeveru Njemačke.
Povijest koncentracijskog logora Neuegammen
U koncentracijskom logoru Neuengamme je ukupno bilo zatočeno preko 100.000 ljudi iz cijele Europe, uključujući političke zatvorenike, Židove, Rome, Sinte i druge manjine, a više od 43.000 zatočenika je smrtno stradalo. Uvjeti logora bili su surovi, a zatočenici su bili prisiljeni obavljati teške poslove u obližnjim ciglanama i drugim tvornicama grada Hamburga.
Mnogi su ljudi umrli od pothranjenosti, bolesti i zlostavljanja. Manji broj zatočenika je bio interniran u tom logoru s namjerom provođenja smrtne kazne.
Prema najnovijim istraživanjima 143 zatočenika bilo je rodom iz Hrvatske, koliko ih je smrtno stradalo nije poznato. Proteklih osamdeset godina taj podatak nije bio evidentan, jer je na dosadašnjem spomeniku pisalo kako su na tom mjestu stradali zatočenici među ostalim iz Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Na inicijativu generalne konzulice Ukrajine dr. Iryne Tybinke, a uz podršku hrvatskog generalnog konzula Kristijana Tušeka ravnateljstvo stratišta je prihvatilo sugestiju te dalo izraditi novi spomenik u kojeg su uklesana današnja imena država, a koje su bile zemlje podrijetla zatočenika logora.
Povodom 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora u Neuegamme, u nazočnosti njemačkog kancelara Olafa Scholza, ove godine postavljen i otkriven je novi spomenik na kojem se navodi i Hrvatska kao jedna od 28 zemalja porijekla zatočenika ovog logora.
Sjećanje i upozorenje
Nakon rata logor su oslobodile britanske snage. Danas se na tom stratištu nalazi spomen područje koje obuhvaća, kako je već navedeno, novi spomenik žrtvama nacionalsocijalizma kao i dokumentacijski centar. Tijekom godine prikazuju se izložbe, organiziraju vođenja i događanja kojima se dokumentira i prenosi povijest logora i iskustva logoraša zainteresiranim posjetiteljima. Svake godine povodom obljetnice oslobađanja zatočenika upriličuje se službena komemoracija, pod pokroviteljstvom predsjednice Hamburškog parlamenta, na kojem strani diplomati, predstavnici vjerskih zajednica, udruga i političkih stranaka polažu vijence i prisjećaju se brojnih stradalnika.
Značenje i pamćenje
Koncentracijski logor Neuengamme važno je mjesto sjećanja i upozorenja. Potiče nas na razmišljanje glede zločina pod nacionalsocijalizmom i poziva nas na poštivanje ljudskih prava i dostojanstva svih ljudi i svakog čovjeka. Spomen-područje je mjesto pijeteta i sjećanja gdje se suočavamo s prošlošću u svrhu bolje budućnosti.
U ponedjeljak 05. svibnja unuk jednog od smrtno stradalih zatočenika KZ Neuengamme podrijetlom iz Hrvatske održao je predavanje u istraživačkom centru spomen područja Neuengamme. Riječ je o Aleksandru Bančiću, čiji je djed Josip Bančić iz Dolenji Krničari (Istra) umro u koncentracijskom logoru. Iznosio je svoja iskustva, s kojima se susretao tijekom istraživanja sudbine svog djeda. Pritom je isticao fenomen šutnje u vlastitoj obitelji glede života i patnje pokojnog Josipa Bančića.
Fenix-magazin/MMD/
