Prometne nesreće s inozemnim vozilima na hrvatskim prometnicama nisu česte, ali se događaju. Razlikuje li se procedura u takvoj situaciji, ukoliko se u njoj nađete u odnosu na nesreće s hrvatskim vozilima i može li se prometna nesreća s inozemnim vozilom smatrati većim problemom od nesreće s vozilom hrvatskih registarskih pločica, piše HAKRevija.
Godišnje se u Republici Hrvatskoj dogodi oko 6000 prometnih nesreća koje prouzroče vozači vozila stranih registarskih oznaka, pokazuju podaci i evidencija Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) i njegovih članica. U pandemijskoj 2020. godini taj je broj bio znatno smanjen dok je u 2021. godini zabilježen ponovni trend rasta takvih prometnih nesreća na gotovo pretpandemijske brojke.
Najveći broj prometnih nesreća događa se s inozemnim vozilima iz susjednih država, ali i iz država koje u turističkom smislu predstavljaju naša najznačajnija emitivna tržišta. Na vrhu popisa su i države u koje se iselio veći broj hrvatskih građana. Temeljem podataka prijavljenih šteta strane odgovornosti prema zemlji iz koje dolazi štetnik, a prema podacima dostupnim u Publikaciji Motorna vozila i osiguranje 2020., u prvih pet zemalja nalaze se: Njemačka (1115.), Bosna i Hercegovina (583), Slovenija (442), Austrija (345) i Italija (227).
Dogodi li se nesreća s vozilom stranih registarskih oznaka određene razlike ipak postoje kod utvrđivanja odgovornosti. Postupak utvrđivanja odgovornog osiguratelja može potrajati i do 6 tjedana, a to vrijeme je sukladno međunarodnim sporazumima koji se primjenjuju u slučaju prekograničnih nesreća. Prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu oštećena osoba svoj odštetni zahtjev podnosi Hrvatskom uredu za osiguranje, a svi članovi HUO-a koji se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti pod određenim uvjetima obrađuju takve odštetne zahtjeve. Dakle, odštetni zahtjev se može podnijeti bilo kojem društvu za osiguranje koje će zaprimiti odštetni zahtjev ili uputiti oštećenu stranku na drugo društvo za osiguranje koje je temeljem međunarodnih sporazuma nadležno za rješavanje odštetnog zahtjeva.
Postupak se može ubrzati ako je poznat naziv stranog osiguratelja vozila štetnika, provjerom imenovanog korespondenta za rješavanje šteta koje osiguranici stranog osiguratelja prouzroče u Hrvatskoj. Duljina rješavanja odštetnih zahtjeva u slučaju prometnih nesreća u kojima sudjeluju strana vozila ovisi i o dostupnosti podataka o osiguranju stranog vozila.
Dogodi li se prometna nesreća s vozilom sa stranim pločicama preporuka je fotografirati vozila na mjestu nesreće, registarsku oznaku stranog vozila i “zelenu kartu” ukoliko je vozač stranog vozila posjeduje ili policu osiguranja stranog vozila. Neke države, koje su po broju registriranih vozila puno veće od Hrvatske, a iz kojih dolazi veliki broj turista i iseljenih hrvatskih građana, iz primjerice Njemačke, nemaju mogućnost online provjere podataka o osiguranju po registarskoj pločici kao što to ima Hrvatska, a što tehnički omogućuje Hrvatski ured za osiguranje.
Ipak, prometna nesreća s inozemnim vozilom ne treba se smatrati većim problemom od nesreće (sudara) s vozilom hrvatskih registarskih pločica pa stoga ne morate strahovati od takvih vozila, ukoliko ih uočite na prometnici. Razlika je jedino u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva koji može vremenski nešto duže potrajati nego što je to slučaj s prometnim nesrećama u kojima sudjeluju samo vozila hrvatskih registarskih oznaka. Na oba tipa nesreća primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu te se odštetni zahtjevi rješavaju u za to predviđenom zakonskom roku od 60 dana.
Iz Hrvatskog ureda za osiguranje ističu kako je rok za davanje obrazložene ponude za naknadu štete odnosno utemeljenog odgovora propisan Direktivom o obveznom osiguranju motornih vozila. Većina država članica Europske unije implementirala je, u vlastita nacionalna zakonodavstva, odredbu o tromjesečnom roku za rješavanje takvih odštetnih zahtjeva.
Smije li vozilo stranih registarskih pločica napustiti Republiku Hrvatsku prije nego se utvrdi krivnja, ukoliko na inozemnom vozilu ne postoje oštećenja opasna za daljnje prometovanje vozila? Nekoliko faktora utječu na postupak u ovakvim situacijama. Najvažnije je utvrditi radi li se o prometnoj nesreći u kojoj je nastupila samo materijalna odnosno imovinska šteta ili se radi o nesreći s ozlijeđenim osobama ili smrtnim posljedicama. Treba ustanoviti da li je strani državljanin počinio prekršaj ili je počinio kazneno djelo, a važnu ulogu igra i činjenica radi li se o strancu državljaninu države članice Europske unije ili vozač dolazi izvan EU-a. Postupanje policijskih službenika u ovakvim situacijama propisano je člankom 294. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a ukoliko se radi o prometnoj nesreći s ozlijeđenim ili smrtno stradalim osobama tada o postupanju prema stranom državljaninu odlučuje državni odvjetnik koji može odrediti mjeru pritvora dok traju istražne radnje.
Fenix-magazin/MMD/HAKRevija
