Ustavni sud u utorak je odbio predlagatelje koji su osporavali ustavnost Zakona o izbornim jedinicama, kao i Zakona o trgovini koji propisuje da je većina nedjelja tijekom godine neradna.
Nakon prve ovogodišnje sjednice Ustavni sud je priopćio da je odbio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te izmjena Zakona o trgovini koji se tiču neradne nedjelje.
Izmjene Zakona o trgovini osporavali su mali trgovci i obrtnici, ali i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) te stranka Fokus. Na snagu su stupile 1. srpnja prošle godine, a prema njima trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi radili.
Ustavni sud prigovor podnositelja da Ustav ni mjerodavno domaće i međunarodno pravo ne određuju nedjelju kao dan tjednog odmora radnika nije razmatrao. Istovremeno odbacio je tvrdnje da su zakonom nerazmjerno ograničene poduzetničke slobode, da mjera nije razmjerna te da se zaštita radnika, što je vlada navela kao cilj donošenja zakona, mogla osigurati i izmjenama Zakona o radu.
Pojedini predlagatelji tvrdili su, suprotno stajalištu Ustavnog suda, da se osporenom mjerom narušavaju prava radnika u djelatnosti trgovine te interesi potrošača.
“Imajući u vidu da osporena mjera ni jednom od adresata nije nametnula prekomjerni teret, Ustavni sud ocijenio je da je osporena mjera razmjerna cilju koji se njome želio postići”, navode u priopćenju.
Zakon o izbornim jedinicama osporavala lijeva i desna oporba
Zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor podnijeli su oporbeni saborski zastupnici i privatni predlagatelji.
Riječ je o zakonu donesenom u listopadu 2023. nakon što je Ustavni sud, u veljači prošle godine, ukinuo raniji zakon uz upozorenje da svaki glas treba vrijediti jednako, odnosno da izborne jedinice treba prilagoditi demografskim kretanjima kako se ne bi ugrozila ustavnost parlamentarnih izbora.
Na neustavnost novog zakona ukazivala je lijeva i desna oporba. Ustavni sud je naveo da je osnovni prigovor bio da se propisanim načinom određivanja područja 10 izbornih jedinica, s brojem birača upisanih u registar birača kao osnovi za njihovo određivanje, i nadalje ne ostvaruje jamstvo jednakog biračkog prava.
Predlagatelji su, suprotno zaključku Ustavnog suda, isticali da postoji znatno odstupanje između broja punoljetnih stanovnika i osoba koje su upisane u registru birača.
Ustavni sud je ocijenio da kod kreiranih izbornih jedinica nema očiglednih odstupanja od “socioloških, kulturoloških, zemljopisnih ili sličnih ustaljenih obrazaca organizacije svakodnevnih odnosa u hrvatskom društvu”.
Fenix-magazin/MD/Hina
