Dvije žene obilježile su politiku svojih sjevernoeuropskih zemalja u posljednjim desetljećima. Angela Merkel i Margaret Thatcher često se uspoređuju kao centrističko-desne političarke s nevjerojatnim instinktom za političko preživljavanje.
Iako su vladale različito – Thatcher čvrsto i odlučno, a Merkel strpljivo i kompromisno – obje su bile na vlasti toliko dugo da su generacije mladih znale samo za njih. No, njihova politička ostavština bitno se razlikuje, navodi britanski tjedni časopis The Economist.
Njemačka i EU ostavljene u problemima
Thatcher je 1990. smijenjena unutar vlastite stranke, ali je kasnije proglašena najboljom britanskom lidericom nakon Drugog svjetskog rata. Angela Merkel, pak, povukla se dobrovoljno nakon četiri mandata, zadržavši popularnost. Ipak, s vremenom sve više izlaze na vidjelo posljedice njezine vladavine, koje su Njemačku i EU ostavile u problemima.
Merkel je 26. studenoga objavila svoje memoare, koji su umjesto trijumfalnog pregleda ponudili obranu njezinih odluka. Gotovo svaka ključna odluka danas izgleda kao korak prema nedaćama: Njemačka je ostala ovisna o SAD-u za obranu, o Kini za izvoz i o ruskom plinu za energetiku, prenosi Bljesak.info.
Gospodarski, nedostatak reformi tijekom 16 godina mandata ostavio je Njemačku opet slabom karikom Europe. Jedan od glavnih krivaca za te probleme je Vladimir Putin. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokazala je koliko je Njemačka bila nepripremljena.
Iako je Merkel podržala sankcije protiv Rusije 2014., njezini postupci ostavili su zemlju ranjivom: povećana ovisnost o ruskom plinu i ishitreno gašenje nuklearnih elektrana nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine dodatno su pogoršali situaciju. Istodobno, Njemačka je ignorirala opasnosti bliske suradnje s Kinom. Merkelina uloga na EU summitima također je bila ključna.
Njemačka pati od škrte fiskalne politike
Sudjelovala je u više od 100 sastanaka, često usmjeravajući Uniju prema odgađanju velikih odluka. Iako su mnoge krize bile privremeno riješene, izostala je dugoročna vizija. EU je ostao cjelovit, ali slab. Demokratski nazadak u članicama poput Mađarske, gospodarsko zaostajanje za SAD-om i političke posljedice migracijske krize 2015. godine – sve su to problemi koji se dijelom pripisuju Merkelinoj politici.
Njemačka, koja je drugim zemljama nametala štednju, sada pati od vlastite škrte fiskalne politike. Ustavno ograničenje proračunskih deficita iz 2009. godine rezultiralo je kroničnim nedostatkom ulaganja u infrastrukturu, što je ostavilo njemačke mostove i željeznice u raspadu.
Memoari Angele Merkel pružit će priliku za retrospektivu, ali i za kritiku njezina naslijeđa. Njemačka, čiji su birači podržavali stagnaciju, sada se suočava s posljedicama – potrebom za buđenjem iz dugotrajnog ekonomskog i geopolitičkog sna, piše The Economist.
Fenix-magazin/SČ/Bljesak.info
