Trebam li dijete učiti svoj materinji jezik ili jezik zemlje u kojoj živim? Pitanje je koje se nameće svim doseljenicima i njihovim potomcima, među kojima su i Hrvati.
Sve aktualnija tema ne izaziva polemike samo kod onih o kojima se radi, već i kod političkih stranaka zemalja u kojima živi velik broj doseljenika. Jedini ispravan odgovor bi bio: oba jezika. Ali, u neznanju ili neprihvaćanju situacije, brojni roditelji donose pogrešne odluke ili što je još gore, prepuštaju vremenu da učini svoje, ali i djeci da sami odluče kojim će jezikom odrastati.
U ovoj za djetetov identitet važnoj odluci, pomoći bi im mogla najnovija istraživanja koja uvjerljivo dokazuju da aktivno korištenje dva jezika od najranije dječje dobi ima odraz na zdravlje u starijoj dobi. Bilingualizam može u starijoj dobi odgoditi pojavljivanje gubljenja pamćenja i Alzheimerove bolesti, te pomoći oboljelima da se lakše i duže nose s bolešću. Vijest koju je prije nekoliko godina donijelo online izdanje Science Daily-a je obišla svijet. Kanadska znanstvenica dr. Ellen Bialystok je sa svojim timom provela istraživanje na 450 oboljelih od Alzheimerove bolesti, pri čemu se utvrdilo kako su se simptomi ove bolesti kod bilingvalnih pacijenata javljali pet ili šest godina kasnije nego kod monolingualnih pacijenata iste dobi, a bilingvalni pacijenti su se i bolje nosili s bolešću. Dr. Ellen Bialystok naglasila je kako aktivna dvojezičnost ne sprječava nastanak Alzheimerove bolesti, ali dvojezičari imaju veće, takozvane “kognitivne rezerve”, tako da mogu bolje funkcionirati na višoj razini usprkos razvoju bolesti u njihovom mozgu. Naglašeno je kako se oba jezika moraju stalno i aktivno koristiti. Zanimljiv je podatak da dvojezičarima koji od najranije životne dobi koriste ovaj sustav, mozak postaje puno fleksibilniji, a djeca koja odrastaju uz dvojezičnost, pokazuju bolju kontrolu izvršnih funkcija i bolju sposobnost za široko učenje. Eto, ne samo da ćemo obogatiti život svojoj djeci ako im od najranije dobi ugradimo naviku raspolaganja s oba jezika, kada već imamo tu mogućnost, već time ulažemo i u zdraviju budućnost svoje djece. Kako je zaključila znanstvenica dr. Ellen Bialystok, dvojezičnost je dar, a ne problem oko kojeg moraju raspravljati i roditelji i Vlada neke zemlje. Zašto ne prihvatiti taj dar?
Piše: Jasna Lovrinčević
