Ekonomska kriza ostavlja traga na njemačkoj industriji. Mnogi radnici, posebno kod proizvođača automobila, gube posao – i nema znakova preokreta na vidiku.
Tekuća ekonomska kriza koštala je njemačku industriju više od 100.000 radnih mjesta u roku od godinu dana, pišu njemački mediji.
Automobilski sektor najteže je pogođen, prema analizi revizorske i konzultantske tvrtke EY, koja je stavljena na raspolaganje njemačkoj novinskoj agenciji. Samo tamo zabilježen je neto gubitak od oko 45.400 radnih mjesta.
Na kraju prvog tromjesečja njemačka industrija zapošljavala je 5,46 milijuna ljudi – 1,8 posto, odnosno 101.000, manje nego godinu ranije, prema studiji koja se temelji na podacima Saveznog statističkog ureda.
Od 2019. godine broj zaposlenih pao je za 217.000, što je smanjenje od 3,8 posto. U 2018. godini zabilježen je rekordan broj od oko 5,7 milijuna industrijskih zaposlenika.
Pad prodaje
Industrijske tvrtke su pod ogromnim pritiskom, kaže generalni direktor tvrtke EY. “Agresivni konkurenti iz Kine, na primjer, snižavaju cijene, važna tržišta prodaje slabe, potražnja u Europi stagnira na niskoj razini, a cijelo američko tržište je veliki upitnik. Istovremeno, tvrtke se bore s visokim troškovima – na primjer, za energiju i osoblje.”
Njemačka industrijska prodaja nastavila je lagano padati nakon pada početkom 2024. godine. Kraj otpuštanja još nije na vidiku, kaže direktor.
Očekuje da će do kraja godine biti izgubljeno najmanje 70.000 radnih mjesta u industriji. Tvrtke u strojarstvu i automobilskoj proizvodnji, posebno, pokrenule su programe smanjenja troškova.
“Zasad ćemo čuti još puno loših vijesti prije nego što se stvari ponovno počnu poboljšavati”, dodao je direktor.
Samo u automobilskoj industriji, koja se bori s padom prodaje, konkurencijom iz Kine i prelaskom na e-mobilnost, gotovo šest posto radnih mjesta izgubljeno je u roku od godinu dana.
Zaposlenost je tako pala na oko 734.000 ljudi do kraja ožujka. Zaposlenost je također značajno pala u metalnoj industriji i tekstilnoj industriji, svaka za više od četiri posto.
Nasuprot tome, u kemijskoj i farmaceutskoj industriji (-0,3 posto) gotovo da nije izgubljeno nijedno radno mjesto.
Strah od deindustrijalizacije
Kriza u njemačkoj industriji već je dugo potaknula raspravu o Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji – kritičari govore o deindustrijalizaciji.
Međutim, u dugoročnoj usporedbi zaposlenost u industriji porasla je: krajem 2024., prema Saveznom statističkom uredu, bila je 3,5 posto, odnosno 185.000 ljudi, veća nego 2014.
„Njemačka kao industrijska lokacija često je proglašavana mrtvom – i više puta se dokazala izvanredno otpornom zahvaljujući svojim vrlo jakim temeljima“, kaže stručnjak.
Međutim, uvjeti se moraju poboljšati: Osim nižih troškova i manje birokracije, domaća potražnja mora se ojačati kako bi gospodarstvo bilo manje ovisno o izvozu. Višemilijardski investicijski paket njemačke vlade mogao bi ovdje dati poticaj, pišu njemački mediji.
Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) također smatra da političari imaju odgovornost djelovati. Pritisak za djelovanje je velik, jer je konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije posljednjih godina opala, kaže predsjednica VDA-e Hildegard Müller.
„Konkurentnost i atraktivnost lokacije stoga moraju biti vodeća načela nove savezne vlade. Jer činjenica je: Ti čimbenici određuju gdje i u kojoj mjeri se ulažu – a time i gdje će se stvarati odgovarajuća buduća radna mjesta“, dodaje se.
Fenix-magazin/SČ
