U povodom 650. obljetnice Bečkog sveučilišta, u subotu na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Beču održan je zbanstveni skup pod nazivom „Hrvati na Bečkom sveučilištu“. Skup održan je pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović i Veleposlanstva RH u Austriji. Uz niz poznatih hrvatskih i austrijskih akademika, znanstvenika i kulturno – obrazovnih djelatnika, skupu je nazočila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković te Krešimir Kovačićek iz Konzularnog odjela Veleposlanstva RH.
Šest i pol stoljeća u zajedničkoj povijesti visokog školstva Beča i Hrvatske predstavljeno je na dvije razine: Hrvati kao studenti Bečkog sveučilišta i Hrvati predavači koji stoljećima oblikuju znanje studenata Bečkog sveučilišta te djelomično i drugih bečkih visokoškolskih ustanova.
– Hrvati su doslovno od prvog dana osnutka prisutni na Bečkom sveučilištu, kazala je voditeljica znanstvenog skupa, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu RH u Austriji dr. Zdenka Weber potkrijepivši to činjenicom da je činu osnutka Sveučilišta 12. ožujka 1.365. godine prisustvovao i zagrebački biskup Stjepan III. Kaniški, banski namjesnik i diplomat, te je upisan u Zakladnoj povelji Sveučilišta u Beču kao jedan od časnih svjedoka.
Predsjednika Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji mr. Marjan Kalapurić istaknuo je kako je u bogatoj i bremenitoj povijesti hrvatskog naroda od sedam stoljeća, Hrvati su ostavili dubok i neizbrisiv trag u europskoj povijesti Bečkog sveučilišta, koje je u 650 godina postojanja iznjedrilo brojne hrvatske znanstvenike i intelektualce svjetskog glasa“.
Akademik Josip Bratulić je, pozdravljajući nazočne u ime predsjednika HAZU-a, napomenuo kako je u Beču studiralo više od 400 Hrvata koji su nakon studija postali hrvatski velikani ili izuzetno poznati po svom djelovanju, te još mnogo onih manje poznatih ili ne poznatih javnosti. Među poznatima je istakao prosvjetitelje Josipa Juraja Strossmayera, Ljudevita Gaja, Ivana Meštrovića, matematičara, astronoma, fizičara, isusovca Ruđera Boškovića, slavista Vatroslava Jagića, rektore Bečkog sveučilišta Adama Dvertića i Ludovika Adamovića (pl. Čepinski), osnivača bečke Romanistike Adolfa Mussafia iz Splita itd. Na Bečkom sveučilištu, kako je istaknuto, studirali su i poznati hrvatski skladatelji Ivan pl. Zajc, Franz Suppe, Ivo Tijardović i dirigent Lovro Matačić.
Prije početka znanstvenog referiranja i rasprave, predsjednik HAZ-u Austrije Igor Lacković je pozdravio sve sudionike, napomenuvši kako će hrvatska akademska zajednica u Austriji tiskati jubilarnu knjigu „Hrvati na Bečkom sveučilištu“ i na taj način ostvariti pisani trag svih nazočnih referenata koji su sudjelovali na Znanstvenom skupu povodom obilježavanja 650. obljetnice.
Referenti i teme o kojima je bilo riječi na skupu bile su: „Hrvatski intelektualci – Bečki studenti u 19 stoljeću – neke studije ( Dr. Vlasta Švoger, Hrvatski institut za povijest, Zagreb), „Hrvatski studenti i profesori na Bečkom sveučilištu“ ( akademik Josip Bratulić, HAZU, Zagreb), „Antun Bauer-student Bečkog sveučilišta / rektor Zagrebačkog sveučilišta“(Dr. Ivan Koprek, pročelnik Hrvatskog povijesnog instituta u Beču), „Od učenika u Rijeci do botaničara u Beču“ (Prof.dr. Ana Alebić Juretić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), „Hrvatske akademičarke u Beču u 19. i 20. stoljeću“ ( Mr. Anamarija Manestar, HAZ-u Austrija), „Hrvatski studenti u Beču u doba prosvijećenog apsolutizma“ ( Dr. Ivana Horbec, čitala V. Švoger ,Hrvatski institut za povijest, Zagreb), „Utjecaj austrijske uprave na urbanistički razvoj, školstvo i svakodnevni život u Zadru na prijelazu stoljeća“ ( Dr. Antonija Mlikota, Sveučilište Zadar), „Hrvatski kolegij u Beču i njegovi studenti na fakultetu u Beču“ (Prof.dr. Alojz Jembrih, Sveučilište, Zagreb), „Hrvati na Bečkom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću“ (Dr. Josip Seršić, HAZ, Beč) i „Gradišćanski Hrvati na univerzitetima u Beču“ ( Dr. Nikola Benčić, austrijski znanstvenik i član HAZU Zagreb).
Snježana Herek
