Tko je samostalni poduzetnik u obrtničkoj djelatnosti i podliježe obvezi vođenja poslovnih knjiga, mora arhivirati brojne dokumente – uključujući sve bankovne izvode (u digitalnom ili fizičkom obliku), i to tijekom više godina. Tko to ne poštuje, može se suočiti s visokim novčanim kaznama.
Dobra vijest za početak: Do sada je zakonska obveza čuvanja, prema ARAG pravnoj zaštiti, iznosila 10 godina za knjigovodstvene isprave – a među njih spadaju i bankovni izvodi. Od 1. siječnja 2025. stupaju na snagu nova pravila: Zakonom o smanjenju birokracije IV (Bürokratieentlastungsgesetz IV), ta je obveza smanjena na 8 godina. Promjena vrijedi za sve dokumente čiji rok od 10 godina još nije istekao do tog datuma, prenosi Focus.
Također je došlo do promjena u vezi s time tko je obvezan voditi poslovne knjige. Od početka gospodarske godine 2024. vrijede novi pragovi prihoda i dobiti:
Ako godišnji promet prelazi 800.000 eura ili
Ako godišnja dobit prelazi 80.000 eura,
onda postoji obveza vođenja knjiga. Dosadašnji pragovi iznosili su 600.000 i 60.000 eura.
To je regulirano u poreznom dijelu Zakona o poreznom postupku (Abgabenordnung). Dodatno vrijede i trgovački propisi iz Trgovačkog zakonika (Handelsgesetzbuch) te posebni zakoni za određene djelatnosti. Samostalni obrtnici zato moraju pažljivo provjeriti koje dokumente trebaju čuvati i koliko dugo, jer se rokovi razlikuju ovisno o dokumentu i zakonskoj osnovi.
Zato je čuvanje izvoda toliko važno
Zašto samozaposleni obrtnici s obvezom knjigovodstva moraju čuvati svaki izvod s računa? Odgovor je jednostavan: ti dokumenti su ključni za dokazivanje ispravnosti poslovanja pred Poreznom upravom.
Naime, porezna uprava smije naložiti reviziju i do 10 godina unatrag. Bankovni izvodi dokazuju tijek novca (npr. uplate od klijenata ili poslovne izdatke), omogućuju uvid u poslovne procese i službeno su dokazni materijal u slučaju spora.
Kazne koje prijete pri kršenju propisa
Kršenje zakonskih obveza može dovesti do novčanih kazni i daljnjih sankcija. Prema Virchow-Bundu, prijete:
novčane kazne do 50.000 eura
čak i zatvorske kazne ako se porezno relevantni dokumenti prerano unište.
Ako se kod digitalnih dokumenata ne omogući pristup podacima, porezna uprava prema Zakonu o poreznom postupku (§ 146 st. 2b) može izreći kaznu za odgađanje (Verzögerungsgeld) od 2.500 do 250.000 eura.
Fenix-magazin/IK
