Travnjacima Prve Hrvatske nogometne lige (HNL) ove će godine koračati 134 stranca iz čak 43 države, što je 39,4 posto od ukupnog broja igrača u deset prvoligaških klubova, piše u nedjelju Večernji list.
Među 134 stranca ima ih i iz Irana, Čilea, Južne Koreje, a prvi put u 30 sezona HNL-a i iz Indije. Najviše stranaca, već po pravilu, dolazi iz susjedne Bosne i Hercegovine (20), na drugom je mjestu Albanija (11), a na trećem je pomalo iznenađujuće Kolumbija koja ima devet nogometaša u ligi. Šestorica od njih su igrači Šibenika, kluba koji su i preuzeli kolumbijski vlasnici.
Najviše stranaca ima Lokomotiva, čak 22, a slijede Rijeka sa 17 i Šibenik s 15. Najmanje stranaca, svega pet među 35 igrača, ima Hrvatski dragovoljac.
Veliki porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u, 2018., bilo je svega 77 stranaca. No rusko srebro sve je preokrenulo, očito je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska odlična odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji.
Iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone ih je čak 69, prethodne su bila 62, prije toga 53.
Jesu li našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci, pita se autor članka i odgovara da vjerojatno nisu, ali da je jednostavnije kupiti gotovog (često polovnog) stranca nego ulagati u omladinski pogon i stvarati nove igrače. Stoga, smatra da Hrvatski nogometni savez treba “uskočiti” i smanjiti broj stranaca, a ne da se zbog tih brojnih stranaca gubi sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž.
Fenix-magazin/SIM/Hina