Na summitu u Washingtonu čelnici NATO-a pokazali su mišiće Rusiji. Povećavaju vojnu pomoć Ukrajini i povećavaju vatrenu moć u Europi. Ključna riječ je odvraćanje.
Najglasnija poruka Moskvi je vraćanje raketa dugog dometa Njemačkoj od 2026. godine.
To uključuje krstareće rakete Tomahawk, koje također mogu biti opremljene nuklearnim bojevim glavama, raketne sustave protuzračne obrane SM-6 i nove hipersonične rakete većeg dometa od sadašnjeg oružja, javlja Njemačka tiskovna agencija.
Razvoj ovih “naprednih sposobnosti” pokazuje predanost SAD-a obrani NATO-a i zajednički doprinos europskoj moći odvraćanja, objavili su SAD i Njemačka na marginama summita.
NATO je proslavio svoj 75. rođendan u sjeni ruske invazije na Ukrajinu koju predsjednik Vladimir Putin odbija prekinuti. Naprotiv, Kremlj povlači prijeteće poteze.
Odluke i poruke summita odgovor su na prijetnje, a sve zajedno ukazuje na jačanje blokovske podjele i povratak Hladnog rata.
NATO je također zaoštrio ton prema Kini, optužujući Peking da podržavajući Rusiju produljuje krvoproliće u Ukrajini.
U nacrtu deklaracije sa summita stoji poruka da Kina time “povećava prijetnju Rusije svojim susjedima i euroatlantskoj sigurnosti”, ali istovremeno saveznici pokušavaju izbrisati dojam da ih je rat u Ukrajini umorio, a unutarnji sporovi su oslabili.
Tako su razni saveznički čelnici na sve strane isticali kako “mirovnu misiju” mađarskog premijera Viktora Orbána ne treba shvaćati ozbiljno.
Njemački kancelar Olaf Scholz dugo je bio na meti kritika nakon početka ruskog napada na Ukrajinu zbog navodne neodlučnosti u pristupu ratu.
Sada je pokušavao zračiti samopouzdanjem i odlučnošću. U Washingtonu je naglasio da će Njemačka, kao vodeće europsko gospodarstvo, preuzeti svoj dio odgovornosti u teškim vremenima.
“Njemačka je najveća zemlja među europskim članicama NATO-a. Iz toga proizlazi posebna odgovornost”, rekao je. “Mogu jasno i glasno reći, hoćemo i ja ću preuzeti tu odgovornost.”
Dio tog obećanja Scholz je već pretočio u djelo, jer je odluka Njemačke da prihvati stacioniranje oružja koje može pogoditi ciljeve u Rusiji riskantna, geopolitički i politički.
Naime, sigurno će potpaliti strahove od izvjesnog kretanja ruskog naoružanja u dometu Njemačke.
U Scholzovoj Socijaldemokratskoj stranci (SPD) mnogi već pripisuju katastrofu stranke na europskim izborima u lipnju dopuštanju Ukrajincima da koriste zapadno oružje za gađanje ciljeva u Rusiji.
Inače, Kremlj je gotovo odmah reagirao na najavu o raspoređivanju oružja. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Ryabkov opisao je američko-njemačku objavu kao “kotačić u lancu eskalacije”.
“Bez pokazivanja živaca i emocija, prije svega ćemo pripremiti vojni odgovor”, rekao je u St. Petersburgu bez drugih detalja, javio je Itar-TASS.
Posebna tema summita u Washingtonu bili su predstojeći američki izbori. Za razliku od njemačke domaće političke scene, ishod utrke u studenom nosi potencijalno dramatičan rizik za NATO.
Naime, Biden je nekoliko puta kiksao u kampanji i povratak Trumpa u Bijelu kuću vrlo je realan scenarij. Zbog svoje nepredvidivosti nije nemoguće da se Amerikanci povuku iz raznih sporazuma, pa tako i onog o stacioniranju projektila u Europi.
Uostalom, on je tijekom mandata 2017.-21. naredio smanjenje američke vojne prisutnosti u Njemačkoj, što je Biden kasnije zaustavio, a od ruske invazije pretvorio u pojačanje.
Biden uvijek iznova ponavlja da Amerika nepokolebljivo stoji uz svoje saveznike u obrani svakog pedlja teritorija NATO-a.
Trump se, pak, usredotočio na prijetnje čak i povlačenjem SAD-a iz saveza zbog nedovoljnog europskog ulaganja u obranu. U aktualnoj kampanji poručio je članovima koji ne ispune kvotu da ne mogu računati na američko sudjelovanje u njihovoj obrani.
Općenito, Trump nije dao nikakve naznake da je zainteresiran za angažman u jačanju NATO-a u Europi kako bi odvratio Rusiju.
S druge strane, bivši, a možda i budući američki predsjednik dokazao je da se voli razmetati i prijetiti, pa će mu možda biti zanimljivo pokazivanje mišića s oružjem u Europi.
Tako bi Trumpova nepredvidivost mogla ići na ruku i saveznicima, jer vjerojatno ni Putin neće moći izračunati reakciju na bilo kakvu daljnju provokaciju.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius, koji se također nalazi u Washingtonu, rekao je novinarima da mu je nezamislivo da bilo tko u Bijeloj kući odustane od raketnog sporazuma.
“Ovdje govorimo o otvaranju ogromnog jaza u sposobnosti Europe da se brani”, rekao je.
Fenix-magazin/MD/dpa
