Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om.
“Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed”, rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji nakon razgovora sa čelnicima država srednje Azije u Turkmenistanu.
“No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje”, rekao je Putin.
Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihovog članstva u NATO-u.
“Među nama je sve bilo u redu, ali sada bi moglo doći do nekih napetosti, a sigurno hoće”, rekao je i dodao da je “to neizbježno ako nam prijeti opasnost”.
Putin je dodao da su ciljevi onoga što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini ostali nepromijenjeni, te da je njezin cilj “osloboditi” istočnu ukrajinsku regiju Donbas i zajamčiti sigurnost Rusiji.
Rekao je da ruske trupe napreduju u Ukrajini i ostvaruju postavljene ciljeve te da vojna intervencija teče kako je planirano.
“Nema potrebe postavljati rok za završetak kampanje”, rekao je Putin.
Komentirajući raketiranje trgovačkog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku, ustvrdio je da Rusija ne gađa civilne ciljeve. U napadu na centar u kojem su se nalazili civili ubijeno je najmanje 18 ljudi, a 60 ih je ranjeno.
Johnson: To što je Putin učinio u Ukrajini je “zlo”
To što je ruski predsjednik Vladimir Putin učinio u Ukrajini je “zlo”, rekao je u srijedu britanski premijer Boris Johnson, dok je britanska vlada objavila da će Kijevu dati dodatnu vojnu pomoć vrijednu miijardu funti.
Johnson je u razgovoru GB News na summitu NATO-a u Madridu na pitanje je li Putin bio zao, rekao: “Mislim da je ono što je učinio zlo. I mislim da iz toga vjerojatno slijedi da, ako ste ono što radite, svakako jest”.
“Bio je to užasan čin neopravdane agresije protiv nedužnog stanovništva”, dodao je.
Johnson je vrlo otvoreno podržao Ukrajini, održavao je redovite telefonske razgovore s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i posjetio Kijev dva puta od početka ruske invazije 24. veljače.
Britanska vlada je u srijedu priopćila da će dati još 1 milijardu funti (1,2 milijarde dolara) vojne potpore Ukrajini, a NATO je u Madridu označio Rusiju kao najveću “izravnu prijetnju” zapadnoj sigurnosti.
Sredstva su namijenjena jačanju obrambenih sposobnosti Ukrajine, uključujući sustave protuzračne obrane, letjelice bez posade, opremu za elektroničko ratovanje i tisuće komada opreme za ukrajinske vojnike.
“Oružje, oprema i obuka Ujedinjenog Kraljevstva transformiraju obranu Ukrajine kako bise suprostavila ovom napadu. I nastavit ćemo čvrsto stajati iza ukrajinskog naroda kako bismo osigurali da Putin ne uspije u Ukrajini”, rekao je premijer Boris Johnson.
Mediji su u srijedu pozvani da snime vježbu ukrajinskih vojnika u Salisburyju, u južnoj Engleskoj, koji se obučavaju za uporabu zapadnog topništva u okviru britanskog programa pomoći.
Vojnu obuku u Britaniji, koja se vodi i uz pootporu Novog Zelanda, prošlo je više od 450 pripadnika ukrajinske vojske, uključujući i obuku za uporabu višecjevnih raketnih sustava (MLRS) koje britanska vlada isporučuje Ukrajini.
Čelnica američkih obavještajaca: Putin još uvijek želi veći dio Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi zauzeti veći dio Ukrajine, ali njegove su snage toliko iscrpljene borbama da u bliskoj budućnosti vjerojatno mogu samo postupno napredovati, rekla je u srijedu čelnica američkih obavještajnih službi.
Ravnateljica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines, izlažući trenutnu procjenu američkih obavještajnih službi o ratu koji traje više od četiri mjeseca, rekla je da je konsenzus američkih obavještajnih agencija da će se on nastaviti još “dugo vrijeme”.
“Ukratko, slika je i dalje prilično mračna, a stav Rusije prema Zapadu postaje sve tvrđi”, rekla je Haines na konferenciji ministarstva trgovine.
No komentari Avril Haines sugeriraju da milijarde dolara modernog oružja koje Sjedinjene Države i druge zemlje isporučuju ukrajinskim snagama možda neće omogućiti da one u skorije vrijeme preokrenu stanje.
Rekla je da Putin i dalje namjerava zauzeti veći dio Ukrajine iako su ukrajinske snage u veljači odbile pokušaj Rusije da zauzme glavni grad Kijev, prisiljavajući Moskvu da reducira svoj cilj na zauzimanje cijele istočne regije Donbas.
“Mislimo da zapravo ima iste političke ciljeve kao i ranije, što znači da želi zauzeti veći dio Ukrajine”, rekla je Haines.
Ruske su snage, međutim, toliko oslabljene u više od četiri mjeseca borbe da je malo vjerojatno da će u skorije vrijeme postići Putinov cilj, rekla je Haines u svojoj prvoj javnoj ocjeni rata od svibnja.
“Uočavamo nepovezanost između Putinovih kratkoročnih vojnih ciljeva na ovom području i sposobnosti njegove vojske, svojevrsnu neusklađenost između njegovih ambicija i onoga što vojska može postići”, rekla je.
Haines je rekla da američke obavještajne agencije vide tri moguća scenarija, a najvjerojatniji je žestoki sukob u kojem ruske snage “ostvaruju postupne dobitke, bez proboja”.
Drugi scenariji su veliki ruski proboj ili uspješna ukrajinska stabilizacija bojišnice uz postizanje manjih napredovanja, možda u blizini grada Hersona pod kontrolom Rusije i drugim područjima južne Ukrajine.
Rusiji će trebati godine da obnovi svoje snage, ocijenila je.
“Tijekom ovog razdoblja očekujemo da će se više oslanjati na asimetrična sredstva koja imaju, kao što su kiber-napadi, kontrolu energenata, čak i nuklearna oružja kako bi pokušali upravljati stanjem i projicirati moć i utjecaj na globalnoj razini”, rekla je Haines.
“U međuvremenu, malo je vjerojatno da će ruske trupe moći voditi više operacija istovremeno”, nastavila je.
Putinov prioritet je sada, osvajanje u regiji Donbasa i slom ukrajinskih snaga, što će, procjenjuje Moskva, “prouzročiti slabljenje otpora iznutra”, rekla je Haines.
Dok su čelnici 30 članica NATO-a razgovarali u Madridu, ruske su snage intenzivirale napade u Ukrajini, uključujući raketne napade i granatiranje na južnu regiju Mikolajiva blizu bojišnice i Crnog mora.
Fenix-magazin/SIM/Hina
