Zračna luka (Ilustracija) / Foto: Hina

NASTALA ŠTETA I DO 190.000 EURA PO LETU: Korištenje drona onemogućilo slijetanje putničkih zrakoplova u zračnu luku Dubrovnik

Neodgovorno korištenje drona ugrozilo je 13. travnja sigurnost putničkog zrakoplova i onemogućilo slijetanje dva u zračnu luku Dubrovnik, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo upozorivši kako su kazne za one koji dronom ugrožavaju sigurnost i do 20.000 eura.

 

U neposrednoj blizini Zračne luke Dubrovnik tijekom završnog prilaza za slijetanje u nedjelju, 13. travnja zabilježeno je opasno približavanje drona putničkom zrakoplovu na približnoj visini od 200 metara čime je pilot drona neodgovornim ponašanjem ugrozio živote posade i putnika, zrakoplov te živote i imovinu ljudi na zemlji, navodi se u priopćenju.

Posada zrakoplova opažanje je proslijedila Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koja je o tome obavijestila nadležna policijska tijela zadužena za provođenje istrage. Zračna luka Dubrovnik je zbog tog incidenta bila zatvorena neko vrijeme, dva su zrakoplova planirana za slijetanje preusmjerena u Zračnu luku Split, a neodgovorni pilot drona prouzrokovao je značajnu štetu i zračnim prijevoznicima i putnicima.

Takvi poremećaji mogu imati kumulativni učinak na cjelokupnu planiranu operaciju uključenih prijevoznika, pa se izravna šteta kreće od 15.000 do 190.000 eura po preusmjerenom letu. Neizravna šteta nanesena putnicima u vidu propuštenih obveza često se ne može izraziti novcem, stoji u priopćenju .

Letenje dronova u blizini aerodroma i kontroliranom zračnom prostoru je dopušteno u slučajevima kada to odobri nadležna kontrola zračnog prometa. Ako se izvodi neovlašteno i protupravno, može biti izrazito opasno za sigurnost zrakoplova, posade, putnika te osoba i imovine na tlu. Takve aktivnosti su kažnjive i povlače sa sobom prekršajnu i kaznenu odgovornost, upozoravaju iz HACZ-a.

Agencija s partnerima, poglavito Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe i Upravom policije, svakodnevno provodi postupke otkrivanja neovlaštenih i protuzakonitih operacija dronova te se prema onima koji ugrožavaju sigurnost zračnog prometa primjenjuje politika nulte tolerancije, a kazne za takve prekršaje idu do 20.000 eura.

Letenje dronova izvan kontroliranog zračnog prostora bez ispunjavanja propisanih uvjeta je ograničeno do 120 metara, ali je pilot drona i tada u obvezi za let rezervirati zračni prostor putem Hrvatske kontrole zračne plovidbe AMC portala.

U tom zračnom prostoru lete brojni korisnici – zrakoplovi generalne avijacije, parajedriličari, helikopteri vojske i policije, hitne medicinske pomoći, komercijalni panoramski letovi itd. i od iznimne je važnosti za sigurnost da se svi korisnici zračnog prostora prijave kako bi se mogle planirati njihove aktivnosti.

Dronovi bi mogli otežati sprječavanje širenja požara

Kako uskoro počinje i protupožarna sezona, korištenje dronova u zoni operacija protupožarnih zrakoplova izravno će ugroziti sigurnost zračnih i zemaljskih snaga, a što je već bilo zabilježeno proteklih godina. Pilotske posade će obustaviti letačke operacije odmah po uočavanju drona u zoni svojih aktivnosti. To će otežati sprječavanje širenja požara, dovesti u opasnost živote ljudi i utjecati na razmjer štete koja može nastati na objektima.

Iz Agencije, u priopćenju, podsjećaju kako su se 2024. u samo dva tjedna dogodila tri vrlo ozbiljna incidenta neodgovornim i protupravnim korištenjem dronova u blizini hrvatskih zračnih luka.

Fenix-magazin/SČ/Hina

Povezano

Policija na mjestu napada na Božićnom sajmu u Magdeburgu / Foto: Anadolu
IZNENAĐENJE U NJEMAČKOJ: Prvi gradovi otkazuju božićne sajmove
POSLUŠAJTE „JESENSKU“: Dok slušate Volžanu čini vam se kao da ste u nekom mjuziklu
Bankomat (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
LIMITI U NJEMAČKOJ: Koliko novca možete dnevno i tjedno podignuti s bankomata?
Misa zadušnica za generala Antu Rosu/ Foto: Fenix (SIM)
PAKOŠTANE: Služena sv. misa zadušnica za generala zbora Antu Rosu
Čeličana/ Foto: Federico Gambarini/dpa
SVI ĆE OSJETITI POSLJEDICE: Gubitak ove industrije bi mogao Njemačku koštati i do 50 milijardi eura godišnje
KfW/ Foto: Arne Dedert/dpa
UNATOČ TEŠKOJ KRIZI: Ove tvrtke zapošljavaju najveći broj radnika u Njemačkoj