Jedan od razloga raširenosti nasilja nad ženama i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu su patrijarhalni društveni odnosi, stoga je nužno raditi na ravnopravnosti spolova da bi se to nasilje smanjilo, rečeno je u petak na predstavljanju publikacija o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te uklanjanju diskriminacije žena, a u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga.
“Nasilje nad ženama – obiteljsko i seksualno je toliko rašireno, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu i predstavlja globalni problem. Sve međunarodne organizacije pokušavaju pronaći rješenje kako to nasilje suzbiti, no to ide veoma sporo”, rekla je ravnateljica Vladinog ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin na predstavljanju publikacija “Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja” i “Opća preporuka br. 35 UN-ovog Odbora za uklanjanje diskriminacije žena o rodno utemeljenom nasilju nad ženama”.
Navela je i zastrašujućim ocijenila podatke o nasilju nad ženama iz studije Agencije za temeljna prava Europske unije iz 2014., prema kojima je jedna od tri žene iz EU doživjela fizičko ili seksualno nasilje u dobi nakon 15 godina života.
“Jedan od razloga raširenosti nasilja nad ženama i kod nas i cijelom svijetu su patrijarhalni društveni odnosi i to što muškarci i žene nisu ravnopravni. Trebamo raditi na ravnopravnosti spolova da bi se nasilje smanjilo”, poručila je Radin.
Istaknula je da “Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja” kojeg je Vlada RH donijela u srpnju ove godine, točno propisuje koje su obveze nadležnih tijela za suzbijanje nasilja nad ženama, konkretno koje su obveze MUP-a, Ministarstva pravosuđa, zdravstva, znanosti i obrazovanja i DORH-a.
Dodala je da je protokolom, koji je usklađen s Istanbulskom konvencijom te je jednim dijelom i implementacija Istanbulske konvencije, točno propisano što naša ministarstva moraju raditi u slučaju bilo kojeg oblika nasilja nad ženama te ih obvezuje.
Tiskan je u tisuću primjeraka, a cilj je da dođe do svih tih institucija, napominje Radin, koja je izrazila nadu da će koristiti u smislu da nasilje nad ženama djevojčicama i djevojkama bude što manje.
Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula rekla je da seksualno nasilje pripada najtežim oblicima kaznenog djela, ali s najmanjim brojem prijava, a ostavlja razorne posljedice ne samo za žrtvu već i za njenu obitelj i društvo u cjelini.
Jedna od pet žena će tijekom života doživjeti silovanje ili pokušaj silovanja
Navela je kako statistike govore da će jedna od pet žena tijekom života doživjeti silovanje ili pokušaj silovanja. Istraživanje koje je 2005. provela Ženska soba pokazalo je da je 17 posto žena doživjelo silovanje ili pokušaj silovanje, a od toga 95 posto nije prijavilo to institucijama.
“Oni koji se odluče prijaviti nasilje doživjet će dodatnu traumatizaciju – puno puta će davati iskaz, često puta će ga davati na način koji nije adekvatan, očekuje ih dugotrajan postupak te nedostatna psihološka pomoć i podrška”, naglasila je Mamula.
Istaknula je da je danas predstavljeni protokol nasljednik protokola iz 2012., ali je sad usklađen s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim dokumentima – Istanbulskom konvencijom i Direktivom o uspostavljanju minimalnih standarda za zaštitu prava žrtava kaznenih djela.
“Protokol ne samo da jasno propisuje koje su mogućnosti i obaveze svakog od nadležnih tijela i institucija, već uspostavlja i vrlo jasnu potrebu za suradnjom između svih relevantnih sudionika u tom procesu, ne samo prepoznavanja i prijave, nego i pomoći podrške žrtvama koje su proživjele seksualno nasilje”, kazala je Mamula.
Državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Margareta Mađerić podsjetila je da je posljednjih 15 godina u Hrvatskoj stvoren zakonodavni okvir i svake godine se podiže na sve veću razinu, no potrebno je još puno toga napraviti.
“U okviru Ministarstva za demografiju imamo niz aktivnosti koje su usmjerene prema borbi protiv nasilja nad ženama, vezano uz financiranje nevladinih udruga aktivnih u osvješćivanju javnosti, direktnu pomoć žrtvama, financiranje skloništa, ali i edukaciju, posebice centara i njihovih djelatnika, kako bi zajednički s ostalim ministarstvima reagirali u svakom trenutku kada se pojavi bilo koji oblik nasilja”, istaknula je Mađerić.
Fenix-magazin/SIM/Hina
