Ponedjeljak, 05/12/2022
Plin (ILUSTRACIJA)/ Foto: Hauke-Christian Dittrich/dpa

NAMET NA PLIN UZBURKAO NJEMAČKU: Nestašica prijeti, cijena plina vrtoglavo raste, a političari strahuju od prosvjeda

Njemačka je u ponedjeljak potrošačima najavila dodatni namet na plin od 2,4 eurocenta po kilovat-satu kojim nastoji spasiti uvoznike od propasti. Mjera je, međutim, izazvala oštre kritike i ocjenu da će podići već podivljale troškove stanovništva i gospodarstva, piše dpa.

 

Cijena plina prerasla je u dominantnu političku temu u Njemačkoj. Naime, zbog kompleksa ruskog napada na Ukrajinu i zapadnih sankcija, Njemačka više ne može računati na izobilan, jeftin plin s istoka. Nestašica prijeti, cijena plina vrtoglavo raste, a s njom i troškovi.

Novi namet najavilo je tijelo za regulaciju tržišta, Trading Hub Europe – THE, zajednička kompanija svih njemačkih distributera plina.

Poskupljenje treba pomoći uvoznicima plina, koji za ugovorene obaveze, umjesto ruskog moraju kupovati skuplji plin s drugih tržišta i zato trpe ogromne gubitke.

Novi namet, uveden uredbom i oročen, na snagu stupa 1. listopada, ali će se na račune preliti tek u studenom ili prosincu, zbog zakona koji štite potrošače od promjene ugovorenih cijena.

Poslije toga, prosječno četveročlano kućanstvo koje troši 20.000 kilovat-sati energije, plaćat će godišnje 484 eura više.

Stručnjaci upozoravaju da će povećanje cijene dodatno podgrijati inflaciju.

Sebastian Dullien iz Instituta za makroekonomiju i gospodarski rast (IMK), sindikatima bliske Fondacije Hans-Böckler, je ocijenio da će namet, ako se na njega doda porez na dodatnu vrijednost inflaciju pogurati za jedan postotni bod.

Bez dodavanja poreza na uvećanje računa, inflacijski efekt će, prema njegovoj ocjeni, stato na plus 0,8 posto.

Njemačka vlada je obećala da će se odreći naplate poreza na dodatnu vrijednost na razliku i tako ublažiti udar na novčanike građana.

Nije, međutim, jasno je li to moguće pod propisima Europske unije. Stručnjak za gospodarsku politiku opozicijskih demokršćana (CDU), Julia Klöckner ocjenjuje da je vlada “prekasno shvatila” da povećanje računa ide pod udar poreza.

“To su Habeck i Lindner prespavali,” rekla je Klöckner agenciji dpa, govoreći o ministrima gospodarstva i financija, Robertu Habecku i Christianu Lindneru.

Šef CDU Friedrich Merz je konkretizirao problem.

“U sljedećih nekoliko dana, 20 milijuna potrošača plina treba dobiti obavještenje o nametu, ali zbog nerazjašnjenog pitanja hoće li plaćati porez na dodatnu vrijednost na uvećanje računa, ne mogu znati koliko će platiti,” rekao je Merz agenciji dpa.

“Ovakvim postupkom vladajuća koalicija je prokockala povjerenje,” dodao je, ocijenivši da predstoji “kaos” s računima.

Lider Ljevice Martin Schirdewan je mjeru opisao kao dokaz “anti-socijalnog kursa” vlade i pozvao na prosvjede. “Već sam najavio vruću jesen prosvjeda protiv socijalne zime i savezne vlade,” rekao je on u Berlinu.

Habeck, koji je odranije potrošačima najavio da se pripreme za uvećanje računa za plin od nekoliko stotina eura godišnje, sada je rekao da je EU zamolio za izuzetak, odnosno da Njemačkoj dozvoli da ne oporezuje uvećani dio računa.

“Ako to ne uspije, osmislit ćemo mehanizam za poravnanje,” dodao je, opisavši namet kao “gorak lijek.”

On je rekao da preraspodjela troškova neophodna za sigurnu opskrbu energentima. Poduzeća time, međutim, dio uvećanih troškova nabavke prebacuju na krajnje potrošače.

Prema njegovim riječima, dodatne izdatke za uvoz plina THE je prijavilo 12 uvoznika. Oni do 1. travnja 2024, odnosno isteka važenja novog nameta, traže 34 milijarde eura, odnosno pokriće za 90 posto uvoza.

Inače, veliki uvoznik plina uz Njemačku, Uniper, već je od vlade dobio devet milijardi eura standby kredita. Vlada je i ušla u kapital kompanije, što je dalo financijsku injekciju od još 7,7 milijardi.

Habeck je ponovio da podizanje cijene “nije nipošto lak korak”, ali je neophodan da se osiguraju grijanje i opskrba privatnih kućanstava energijom, kao i održanje gospodarstva. Bez tog nameta, “bila bi ugrožena sigurnost opskrbe”.

Institut njemačkog gospodarstva (IW) računa da će novi namet industriji povećati troškove za 5,7 milijardi eura. Posebno će biti pogođeni energetski intenzivni dijelovi industrije, ocijenio je u ponedjeljak stručnjak za energetiku iz IW, Thilo Schaefer.

“Pošto je tu potrebno posebno mnogo plina, taj dio industrije će novim nametom biti i najteže pogođen”, rekao je Schaefer, precizirajući da je riječ o kemijskoj i metalskoj industriji i industriji prerade stakla, keramike i minerala.

“Te tri grane snosit će više od polovice dodatnih troškova”, ocijenio je Schaefer.

Fenix-magazin/SČ/dpa

Pogledajte drugo

VIŠE PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ DOBILO DOJAVE O BOMBAMA: “Rušit će se zgrade. Nemojte ovo zanemariti. Bomba je postavljena”

Više pravosudnih ustanova diljem države u ponedjeljak je od jutra primilo brojne prijeteće dojave o …