Cijene hrane stabilizirale su se u listopadu nakon šest mjeseci pada, poduprte poskupljenjem žitarica koje je neutraliziralo pad cijena ostalih osnovnih proizvoda, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda bio je u listopadu gotovo nepromijenjen u odnosu na rujan i iznosio je u prosjeku 135,9 bodova.
U odnosu na prošlogodišnji listopad viši je za 2,0 posto.
Cijene žitarica porasle su 3,0 posto u odnosu na rujan, odražavajući poskupljenje pšenice zbog neizvjesnosti vezane uz Crnomorsku inicijativu za žitarice i sniženu procjenu opskrbe u SAD-u.
Poskupio je i kukuruz, za 4,3 posto u odnosu na rujan, zbog pogoršanih izgleda za proizvodnju u EU i SAD-u, suše u Argentini i neizvjesnog izvoza iz Ukrajine.
Indeks cijena biljnog ulja pao je pak u prošlom mjesecu 1,6 posto, budući da su niže cijene palminog, sojinog i ulja uljane repice nadjačale poskupljenje suncokretovog ulja, potaknuto pojačanim geopolitičkim napetostima koji dovode pod znak pitanja izvozni koridor iz Ukrajine.
Mliječni su proizvodi pojeftinili 1,7 posto pod utjecajem slabe potražnje za uvozom, posebno u Kini, i slabljenje eura u odnosu na američki dolar.
Cijene mesa pale su 1,4 posto zbog prigušene globalne potražnje i veće ponude.
Blago je pojeftinio i šećer, za 0,6 posto, zbog poboljšanih izgleda proizvodnje u Indiji. Snažniji pad zakočile su padaline u Brazilu koje su omele žetvu i više cijene etanola i snažna uvozna potražnja u Indoneziji i Kini, tumači FAO.
Snižene procjene za žitarice
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica agencija UN-a blago je snizila procjenu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini na 2,76 milijardi tona, što bi predstavljalo pad u odnosu na 2021. za 1,8 posto.
Globalna proizvodnja pšenice sada se procjenjuje na 783,8 milijuna tona, što je također nešto manje no što je FAO prognozirao u listopadu, ali bi još uvijek predstavljalo najvišu razinu otkada agencija objavljuje izvješća.
Proizvodnja krupnih žitarica trebala bi se smanjiti za 2,8 posto na 1,47 milijardi tona, uglavnom zbog smanjene prognoze proizvodnje kukuruza u EU i SAD-u, koji je teže stradao u suši no što se do sada procjenjivalo.
Svjetska proizvodnja riže trebala bi se smanjiti za 2,4 posto u odnosu na rekordnu 2021. i kliznuti na 512,6 milijuna tona, što je još uvijek na razini prosjeka, ističu u FAO-u.
Svjetska potražnja za žitaricama tijekom sezone 2022./2023. past će za 0,7 posto, na 2, 78 milijardi tona prethodnoj sezoni, što znači da će svjetske zalihe na kraju sezone u ljeto 2023. biti manje za 2,0 posto nego na njezinom početku i iznositi 841 milijun tona.
FAO također procjenjuje da će svjetska trgovina žitaricama u 2022/2023. pasti za 2,2 posto, na 469 milijuna tona.
Fenix-magazin/MMD/Hina
