Proračun Ministarstva rada Njemačke neće se rezati unatoč najavljenim mjerama štednje, nego će se povećati. Razlog tome su i povećane naknade za nezaposlene, odnosno veći iznosi Bürgergelda koje će građani primati od 2024. godine. No, unatoč tome što je naknada za nezaposlene narasla, njemački mediji upozoravaju kako se minimalna satnica ne povećava dovoljno.
Na kraju tjedna u Bundestagu u kojemu je na dnevnom redu bio proračun, njemački ministar rada Hubertus Heil predstavio je najveći dio u smislu brojki s gotovo 172 milijarde eura.
Za upravo najavljeno povećanje građanske naknade – Bürgergelda od 12 posto od 1. siječnja 2024. Vlada će morati u proračunu izdvojiti oko 3,4 milijarde eura više.
To zvuči puno – i dovodi političare iz drugih resora u probleme, jer su i oni primorani na štednju.
Minimalna satnica ne raste
Kako navode mediji, minimalna satnica u postocima ne raste ni približno koliko naknada za nezaposlene. Prema podacima Njemačkog zavoda za statistiku, cijene hrane su između srpnja 2021. i srpnja 2023. porasle za 27,2 posto – znatno više od opće inflacije.
U novom sustavu standardne stope, poskupljenja hrane znače da će se Bürgergeld osjetno povećati po drugi put od njegova uvođenja početkom godine.
Osobe koje primaju građanski dohodak – Bürgergeld također mogu dobiti stambenu naknadu, porodiljnu naknadu i dječji doplatak. Od siječnja 2025. djeca iz ove skupine, kao i djeca i mladi korisnici doplatka, dobivat će novac za uzdržavanje.
Što će biti s minimalnim satnicama?
Loše raspoloženje u sektoru zaposlenih s niskim satnicama moglo bi se odraziti na “Semafor- koaliciju”, posebice zbog blagog povećanja minimalne satnice koja će u dva koraka s 12 eura porasti na 12,82 eura po satu do 1. siječnja 2025. godine, navode mediji.
Kako navode njemački mediji, time se očito ne može apsorbirati porast troškova života uzrokovan inflacijom.
Za usklađivanje i rast minimalne satnice nije odgovorna sama Vlada, već neovisno povjerenstvo koje se prvi put od uvođenja minimalne satnice podijelilo u lipnju. Na kraju je postignut poslodavcima prihvatljiv kompromis. Predstavnici zaposlenika bili su za veće povećanje minimalne satnice.
Kancelar Olaf Scholz također je bio “razočaran” donesenom odlukom. Ministar rada Heil izjavio je kako je i on želio veće povećanje minimalne plaće.
Je li minimalna satnica preniska?
“Problem nije povećanje stopa građanskih naknada, nego niske plaće”, rekla je sociologinja i znanstvena direktorica Instituta za ekonomske i društvene znanosti (WSI) sindikalne organizacije Zaklada Hans Böckler.
Nešto se postiglo s građanskim dohotkom, ali ne s minimalnom satnicom. To naravno stvara frustraciju među skupinama s najnižim dohotkom.
Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck čuo je to u televizijskom programu od zaposlenog oca koji je različita povećanja građanskih naknada i minimalne satnice opisao kao nepravedno.
Habeck je priznao da to nije samo nepravedno: to je “u osnovi teško ili nemoguće opravdati”. “Povećanje minimalne satnice je prenisko”, sažeo je političar Zelene stranke za njemačke medije.
“Razlika u plaćama je još manja na istoku. Minimalna satnjca je trebala više porasti iz tog razloga”, rekao je član SPD-a Carsten Schneider.
Pod stalnim pritiskom od pandemije
“Skupine građana s nižim primanjima pod stalnim su pritiskom od pandemije”, rekla je stručnjakinja WSI-ja. “Rješenje mora biti postizanje razumnog dizanja plaća.” To je jedini način da se svi oslobode pritiska.
WSI stručnjakinja predlaže uvođenje drugačijeg izračuna minimalne satnice – i njezino određivanje u vrijednosti od 60 posto prosječne bruto plaće.
Trenutno taj postotak iznosi oko 53 posto.
Prema informacijama njemačkih medija, o mogućem rastu minimalne satnice se već raspravlja na stručnoj razini u političkim krugovima.
Istodobno, postoji potreba za uvođenjem većeg broja kolektivnih ugovora. Naime, u poduzećima bez kolektivnog ugovora često se isplaćuju niske satnice.
Fenix-magazin/SČ
