Njemački Focus piše o reakcijama na cjepivo protiv koronavirusa donoseći priču 35-godišnjeg Kena Schneidera koji je, kako tvrdi, bolestan od kad je primio drugu dozu cjepiva, no liječnici mu ne vjeruju.
Ken tvrdi kako konstantno osjeća umor i iscrpljenost te kako je prije druge doze cjepiva bio potpuno zdrav, bio je sportaš, dizao utege i bavio se brdskim biciklizmom. Sad mu sam odlazak u trgovinu predstavlja napor. Posjete liječniku opisuje kao posebno iscrpljujuće jer gotovo ga uvijek optužuju da umor i iscrpljenost umišlja.
Ipak, neki zdravstveni stručnjaci strahuju kako rijetke, ali ponekad ozbiljne nuspojave cjepiva protiv korone nisu prijavljene. Među njima je i liječnik Harald Matthes, koji u bolnici Charité u Berlinu vodi istraživanje o nuspojavama cijepljenja.
Na temelju tzv. “ImpfSurv” podataka, odnosno podataka koje su prikupili kroz istraživanje, dr. Matthes pretpostavlja kako mnogi slučajevi posljedica nakon cijepljenja nisu prijavljeni. Dr. Matthes smatra kako su ozbiljne posljedice cijepljenja rijetke, ali i kako je Institut Paul Ehrlich (PEI), koji je odgovoran za sigurnost cjepiva u Njemačkoj, očito podcijenio broj slučajeva posljedica koje su uslijedile nakon cijepljenja protiv korone.
Focus Online je razgovarao s 35-godišnjim Kenom Schneiderom koji im je rekao što mu se događa nakon što je primio drugu dozu cjepiva, protiv koronavirusa.
– Nemoćan sam i teško dišem. Često mi se vrti u glavi. Limfni čvorovi su natečeni. Dugotrajni EKG pokazao je da mi je puls ponekad izrazito visok, a onda opet prenizak. Uzimam beta blokatore zbog visokog krvnog tlaka. Nikada prije nisam imao ovakvih problema. Ja sam sportaš, često sam vozio brdski biciklizam dva sata dnevno i trenirao s utezima. Sada sam druga osoba, većinu dana provodim u krevetu ili na kauču, rekao je Ken Schneider.
Schneider tvrdi kako je prvu dozu cjepiva dobro podnio, ali nuspojave su počele nakon druge doze. Ispočetka tome nije pridavao toliku pozornost, smatrao je kako je u posljednje vrijeme malo dobio na kilaži te je manjak snage pripisao tome.
No, ispostavilo se kako ipak nije kriva kilaža.
– Devet tjedana nakon cijepljenja, jednu subotu sam se spremao na vožnju biciklom. Primijetio sam kako mi je iz minute u minutu naglo sve gore. Nisam imao snage i nisam mogao pravilno disati. Naposljetku sam ostavio bicikl i otišao u krevet. Nisam mogao drugačije, rekao je Schneider.
U početku nije odlazio liječniku, ali zabrinuo se kad se htio uputiti s prijateljem na pješačenje, izgubio snagu, srušio se i prema riječima prijatelja nije reagirao oko minutu. To mu se dogodilo dva puta.
Otišao je liječnici koja je mijenjala njegovog obiteljskog liječnika dok je bio na odmoru. Liječnica mu je dijagnosticirala upalu srčanog mišića i zabranila mu bavljenje sportom na šest mjeseci. Odlasci obiteljskom liječniku nastavili su se, ali liječnik nije znao što bi mu rekao.
– Samo je slijegao ramenima, rekao je Schneider.
Nije pomoglo ni to što bi 35-godišnjaku nekoliko tjedana bilo dobro, a onda se zdravstveno stanje ponovno pogoršalo. Naposljetku je od obiteljskog liječnika zatražio uputnicu za kardiologa.
– Liječnik mi je napisao uputnicu ali je napomenuo kako je to nepotrebno, kaže Schneider.
Odlazak kardiologu nije puno pomogao.
– Kardiolog je obavio preglede, ništa značajno nije bilo, a onda se na mene izvikao i rekao mi kako sve prepisujemo cjepivu. Rekao mi je kako je umor privremen i da je uobičajen za današnji stresan način života. Zatim me zamolio neka izađem iz prostorije jer želi kratke kontakte s pacijentima zbog situacije s infekcijom. Do danas ne znam kakav mi je nalaz, osim da način na koji je kardiolog reagirao kod mene, nije izoliran slučaj, govori Schneider, te ističe kako on danas nije isti čovjek od ranije.
Nažalost, mnoga izvješća govore kako liječnici ne shvaćaju ozbiljno naizgled male nuspojave nakon cijepljenja protiv koronavirusa. To smatra i dr. Harald Matthes iz Charitéa.
Naime, prema podatcima Instituta Robert Koch (RKI), u Njemačkoj je do kraja prosinca 2021. provedeno više od 148,7 milijuna cijepljenja protiv korone s raznim do sada odobrenim cjepivima. U 244.576 slučajeva liječnici su izvijestili o sumnji na moguću nuspojavu. To odgovara ukupnoj stopi prijavljivanja od 1,64 prijava na 1.000 doza cjepiva, za ozbiljne reakcije bilo je 0,20 sumnjivih prijava na 1.000 doza cjepiva. Harald Matthes iz Charitéa smatra te brojke preniskim, a na temelju svoje studije pretpostavlja da je najmanje 70 posto slučajeva nedovoljno prijavljenih. Međutim, ozbiljne i trajne nuspojave su rijetke.
Fenix-magazin/MD
