Po prvi put nakon nekoliko godina, broj izbjeglica u Njemačkoj opada. Kakvu ulogu u tome igraju granične kontrole, deportacije, naturalizacije i politički previranja u Siriji?
Po prvi put od 2011. godine, broj izbjeglica koje žive u Njemačkoj neznatno se smanjio, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa). Prema odgovoru njemačke vlade na upit oporbene Lijeve stranke, nešto manje od 3,53 milijuna tražitelja azila boravilo je u Njemačkoj 31. prosinca – oko 17.000 manje nego godinu dana ranije. Najvažnija pitanja i odgovori na ovu temu:
Kako izgleda dugoročni trend?
Nekoliko značajnih globalnih događaja utjecalo je na dramatične promjene u prilivu izbjeglica u Njemačku: Ukupan broj izbjeglica koje žive u Njemačkoj gotovo se udvostručio 2015. u usporedbi s prethodnom godinom. Jedan od razloga za to bila je vojna intervencija u sirijskom građanskom ratu – na strani tadašnjeg predsjednika Bashara al-Assada.
Broj afganistanskih tražitelja azila koji su dolazili u Njemačku povećao se 2021. nakon dolaska talibana na vlast.
Znatno više izbjeglica stiglo je 2022. kada je Rusija pokrenula rat protiv cijele Ukrajine, a u roku od nekoliko mjeseci oko milijun ukrajinskih građana potražilo je utočište u Njemačkoj. Ne moraju podnijeti zahtjev za azil, već im se odobrava privremena zaštita prema direktivi EU.
Broj ljudi koji prvi put traže azil u Njemačkoj smanjuje se od jeseni 2023. Dok je 2024. podneseno gotovo 230.000 početnih zahtjeva za azil, taj je broj prošle godine pao na oko 113.000.
Koji je razlog tome?
Činjenica da je krajem 2025. u Njemačkoj bilo nešto manje izbjeglica nego godinu dana ranije djelomično je posljedica graničnih kontrola. Ne samo da se provjere sada provode na svim njemačkim kopnenim granicama, iako to zapravo nije propisano unutar Schengenskog prostora, već se i intenzitet tih provjera povećao. Nadalje, njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt naredio je u svibnju da se tražitelji azila općenito vraćaju.
Međutim, ukupan broj tražitelja azila koji dolaze u Europu također se nedavno smanjio. Osim toga, mnogi Venezuelanci bili su među onima koji su ušli u Njemačku 2025. godine, privučeni prvenstveno Španjolskom zbog jezika i njezine trenutno liberalnije migracijske politike. Značajan razlog pada u Njemačkoj je svrgavanje dugogodišnjeg sirijskog vladara u prosincu 2024. Štoviše, mnogi Sirijci koji su ušli u Njemačku između 2014. i 2016. sada ispunjavaju uvjete za naturalizaciju i stoga se više ne računaju kao izbjeglice u statistikama.
Međutim, prošle godine bilo je 22.787 deportacija, više nego godinu prije. U 2024. godini 20.084 osobe deportirane su u svoju zemlju podrijetla ili u europsku zemlju odgovornu za njihov zahtjev za azil.
Kakav je utjecaj reformi prethodne vlade?
Razdoblje čekanja za zahtjeve za naturalizaciju skratila je prethodna vlada, koalicija socijaldemokrata, Zelenih i ekonomski liberalnog FDP-a. Kao rezultat toga, oni koji ispunjavaju kriterije mogu biti naturalizirani nakon pet godina umjesto osam.
Zakon o “Dozvoli za boravak na temelju prilike”, koji su tada donijeli koalicijski partneri, vrijedio je do kraja 2025. Bio je namijenjen osobama koje su do 31. listopada 2022. živjele u Njemačkoj najmanje pet godina s toleriranim boravkom, dozvolom za privremeni boravak ili dozvolom za boravak. Oni i članovi njihove obitelji mogli su dobiti neku vrstu uvjetne dozvole boravka u trajanju od 18 mjeseci. Nakon toga, stalni boravak mogao se odobriti onima koji su bili uglavnom samouzdržavajući, govorili njemački, nisu imali kaznenu evidenciju i mogli su dostaviti dokaz o identitetu ili koji su “poduzeli sve potrebne i razumne korake za utvrđivanje svog identiteta”.
Oko 43 posto onih koji su ispunjavali uvjete iskoristilo je dozvolu boravka na temelju prilike. Oko 28.000 ljudi na ovaj je način osiguralo boravak. Gotovo 10.000 stranaca nije uspjelo i vratilo im se status toleriranog boravka. Ishod ostaje neizvjestan za nešto više od 15.000 ljudi s dozvolama boravka temeljenim na prilici.
Koji drugi oblici prijema ili dozvola boravka postoje?
Postoji, na primjer, prijem na temelju međunarodnog prava ili humanitarnih razloga. Posljednjih godina primljeno je otprilike 38.000 ljudi iz Afganistana, uključujući bivše lokalno osoblje njemačkih institucija. Prema njemačkoj saveznoj vladi, između 1993. i 31. prosinca 2025. ukupno 214.940 ljudi iz država bivšeg Sovjetskog Saveza ušlo je u Njemačku putem reguliranog postupka prijema za židovske imigrante.
Druga mogućnost je preseljenje. Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) predlaže preseljenje za posebno ranjive osobe. Predstavnici njemačke vlade još uvijek provode intervjue i sigurnosne provjere na licu mjesta. Sadašnja koalicija socijaldemokrata i konzervativne CDU/CSU složila se da će u najvećoj mogućoj mjeri ukinuti programe humanitarnog prijema i da neće osnivati nove.
Stoga je samo nekoliko ljudi – na primjer, iz Sudana i Eritreje – nedavno stiglo kao izbjeglice radi preseljenja. Njihov proces prijema već je bio daleko odmakao kada se vlada promijenila.
Koliko ljudi mora napustiti zemlju?
Krajem 2025. godine, oko 232.000 ljudi koji su morali napustiti zemlju živjelo je u Njemačkoj. Mnogi od njih dolaze iz Turske, Iraka ili Afganistana. Godinu dana ranije, taj broj je bio nešto manji od 221.000.
Gotovo 191.000 onih koji su morali napustiti zemlju zaključno s 31. prosinca 2025. imalo je privremenu obustavu deportacije. To su ljudi koji moraju napustiti zemlju, ali trenutno ne mogu biti deportirani iz određenih razloga – na primjer, zato što nemaju identifikacijske dokumente ili su bolesni.
Fenix-magazin/SČ/dpa
