Pad na stubištu, nesreća s biciklom ili psihička iscrpljenost – brojni su razlozi zbog kojih zaposlenici mogu biti na dužem bolovanju. Dobro je znati da će zdravstveno osiguranje „uskočiti“ u hitnim slučajevima i financijski vas podržati.
Objašnjavamo što trebate znati o svom pravu na bolesničku naknadu, od kada i koliko dugo možete primati naknadu, koliko ona iznosi i koje probleme morate izbjegavati.
Što je naknada za bolovanje?
Naknada za bolovanje je naknada iz zakonskog zdravstvenog osiguranja. Namijenjen je kao nadoknada za gubitak prihoda ako postanete nesposobni za rad kao posljedica bolesti. Naknada za bolovanje nije isto što i naknada za bolovanje koju primate od svog poslodavca.
Naknade iz osiguranja iz invalidskog ili osiguranja od nezgoda također nisu naknade za bolovanje. Međutim, te naknade možete primati paralelno s plaćom za bolovanje.
Ako ste nesposobni za rad zbog nesreće na radu ili na putu do posla, odgovorno je zakonsko osiguranje od nezgode. Zatim primate naknade za ozljede. To iznosi 80 posto redovne plaće i stoga je 10 posto više od naknade za bolovanje
Tko ima pravo na naknadu za bolovanje?
Pravo na bolničku naknadu u pravilu imaju zaposlenici, pripravnici i primatelji novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti I (ALG I) koji su obvezno zdravstveno osigurani i dulje boluju. Studenti, s druge strane, uglavnom ne primaju plaću za bolovanje.
Pravo počinje na dan kada vas je liječnik stavio na bolovanje (članak 46, rečenica 1, br. 2 SGB V). Međutim, budući da većina zaposlenika također ima pravo na kontinuiranu isplatu plaće od strane poslodavca tijekom šest tjedana, poslodavac im u početku nastavlja isplaćivati punu plaću (čl. 3. Zakona o kontinuiranoj isplati plaće). Njezina naknada za bolovanje je za to vrijeme obustavljena. U slučaju nezaposlenih, naknada za nezaposlene od Zavoda za zapošljavanje i dalje pritječe. Nakon šest tjedana, društvo za zdravstveno osiguranje „uskače“ u oba slučaja i prebacuje naknadu za bolovanje.
Preduvjet za nastavak isplate plaće u slučaju bolesti je trajanje radnog odnosa najmanje četiri tjedna. Ako toliko dugo niste bili zaposleni u novom poduzeću, zdravstveno osiguranje može izravno isplatiti naknadu za bolovanje.
Naknadu za bolovanje primaju čak i oni koji se liječe kao bolesnici u bolnici ili u preventivi ili rehabilitacijskoj ustanovi, a da i dalje ne primaju plaću od svog poslodavca.
Važno: Zaposlenici moraju poslodavcu predočiti liječničko uvjerenje o nesposobnosti za rad. To također mora primiti društvo za zdravstveno osiguranje unutar jednog tjedna od posjeta liječnika. Od listopada 2021. većina medicinskih ordinacija šalje to vašem društvu za zdravstveno osiguranje digitalnim putem, tako da to više ne morate činiti sami. U 2022. na sustav bi se trebali priključiti i poslodavci.
Samozaposleni nemaju zakonsko pravo na naknadu za bolovanje. Međutim, možete se zaštititi podnošenjem izjave vašem društvu za zdravstveno osiguranje. Tada ćete primati bolovanje od 43. dana bolovanja. Za to moraju sklopiti odgovarajuću fakultativnu tarifu i time plaćati veći doprinos.
Ni oni koji imaju privatno zdravstveno osiguranje ne dobivaju automatski plaću za bolovanje. Morate se osigurati takozvanom dnevnom bolničkom naknadom.
Dobro je znati: pod određenim uvjetima, oni koji imaju zakonsko zdravstveno osiguranje također primaju naknadu za bolovanje ako se brinu o bolesnom djetetu mlađem od dvanaest godina. U 2022. godini ova će se naknada za bolovanje djece zbog pandemije korone produžiti s deset na do 30 dana za jedno dijete, 60 dana za dvoje djece i 65 dana za troje i više djece
Samohrani roditelji imaju pravo na više dana: do 60 za jedno dijete, 120 za dvoje djece i 130 dana za troje i više djece.
Kolika je naknada za bolovanje?
Visina naknade za bolovanje iznosi 70 posto redovite bruto plaće do granice za razrez doprinosa, ali ne više od 90 posto neto plaće. Zakonski maksimalni iznos bolesničke naknade ostaje nepromijenjen za 2022. i iznosi 112,88 eura po danu. Za primatelje ALG I, iznos naknade za bolovanje ovisi o iznosu novčane naknade za nezaposlene koju su zadnji primili.
Ako ste obvezni plaćati mirovinsko osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i dugotrajnu njegu, doprinosi se odbijaju od iznosa naknade za bolovanje. Zdravstveno osiguranje je, pak, besplatno za obvezne osiguranike dok primaju bolesničku naknadu.
Primjer obračuna naknade za bolovanje
Osnovica za izračun
– mjesečna bruto plaća 4.333 eura
– mjesečna neto plaća (I razred poreza na plaću, bez djece) 2.638 eura
– 70 posto od bruto plaće 3.033,10 eura
– 90 posto neto plaće 2.374,20 eura
– bruto mjesečno bolovanje od 2374,20 eura
– manji udio mirovinskog osiguranja (9,3 posto) 220,80 eura
– umanjeno osiguranje za slučaj nezaposlenosti (1,2 posto) 28,50 eura
– umanjeni udio osiguranja za njegu (1,525 posto + 0,25 posto doplatak za bez djece) 48,30 eura
– mjesečno bolovanje neto 2.076,60 eura
– dnevna naknada za bolovanje neto 69,22 eura
– razlika do neto prihoda 561,40 eura
Neka društva za zdravstveno osiguranje nude internetske kalkulatore plaća za bolovanje, kao što je Techniker Krankenkasse.
Dobro je znati: Iako ne morate plaćati porez na plaću za vrijeme bolovanja, ona podliježe tzv. naprednoj klauzuli. To znači da naknada za bolovanje povećava vaš oporezivi dohodak, što rezultira višom stopom poreza na dohodak i mogućim zaostalim plaćanjem poreza.
Koliko dugo se plaća bolovanje?
Naknada za bolovanje je vremenski ograničena. Isplaćuje se za najviše 78 tjedana unutar tri godine po bolesti – uključujući nastavak isplate plaća od strane poslodavca. U pravilu postoji bolesnička naknada 72 tjedna.
Ako je nesposobnost za rad proširena na više bolovanja, a sve se odnose na isto stanje, naknada za bolovanje ide izravno na ostala bolovanja. Razdoblje čekanja od šest tjedana za nastavak isplate plaće stoga se javlja samo jednom.
Ako su tri godine prošle i bolest se ponovi, pravo na 78 tjedana bolesničke naknade počinje ispočetka. Uvjet je da imate navršenih šest mjeseci u kojima niste bili na bolovanju zbog te bolesti.
Ako ste u potpunosti iskoristili svoju naknadu za bolovanje, možete razmisliti i o invalidskoj mirovini. U idealnom slučaju, trebali biste se prijaviti tri mjeseca ranije nego što su vam potrebni. Međutim, vaše zdravstveno osiguranje ne može vas prisiliti da se prijavite.
O čemu treba voditi računa prilikom ispisivanja bolovanja?
U pravilu im se u početku ne daje bolovanje duže od dva tjedna. Prestanak nesposobnosti za rad možete pročitati u za to predviđenom polju na potvrdi o nesposobnosti za rad. Liječnik vas mora ponovno otpisati s bolovanja najkasnije sljedeći radni dan nakon pregleda, kako biste zadržali pravo na naknadu za bolovanje. Subote se ne smatraju radnim danima.
Naknadno bolovanje moguće je samo u iznimnim slučajevima. Na primjer, ako ste imali pravovremeni pregled kod svog liječnika, koji ordinacija zatim odgađa u kratkom roku, liječnik vas može otpisati s bolovanja do tri dana retroaktivno kako bi se spriječila praznina u pravima.
Ako vam liječnik u potvrdu o nesposobnosti za rad upiše da ste na bolovanju “do daljnjeg”, ne morate svom zdravstvenom osiguranju redovito dostavljati nove potvrde o bolovanju kako biste zadržali pravo na bolničku naknadu.
Što moram učiniti da bih dobio naknadu za bolovanje?
Da biste dobili naknadu za bolovanje, zdravstveno osiguranje mora na vrijeme primiti potvrdu o nesposobnosti za rad. Na vrijeme znači: unutar tjedan dana. Od listopada 2021. ovo je postalo mnogo praktičnije za osiguranike: većina liječničkih ordinacija elektroničkim putem šalje potvrdu o zdravstvenom osiguranju zakonskim društvima za zdravstveno osiguranje. Tako da više ne morate sami brinuti o tome.
Ukoliko ordinacija još nije tehnički spremna za to, još vam može izdati papirnatu potvrdu o nesposobnosti za rad. Najbolje je to poslati zdravstvenom osiguranju preporučenom poštom s povratnicom kako bi mogli dokazati primitak. Alternativno, neka društva za zdravstveno osiguranje nude učitavanje potvrde putem aplikacije.
Naknadu u slučaju bolovanja dobit ćete čim vaše zdravstveno osiguranje provjeri potvrdu i poslodavac obavijesti zdravstveno osiguranje o iznosu vaše plaće nakon isteka šest tjedana kontinuirane isplate plaće.
Što zdravstveno osiguranje može tražiti, a što ne?
Svatko tko prima naknadu za bolovanje kao osoba sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem često od zdravstvenog osiguravajućeg društva dobije takozvani obrazac za samoprijavu s pitanjima. Neki zdravstveni osiguratelji u međuvremenu su počeli zvati osiguranike i tražiti podatke. Međutim, ne morate davati nikakve informacije telefonom.
Zdravstveno osiguranje općenito ima pravo pitati, na primjer, koliko dugo ćete vjerojatno biti bolesni, ali dovoljno je da odgovorite pismeno. Ako vas nastave zvati na telefon iako ste im zabranili telefonski kontakt, možete podnijeti prigovor nadležnom nadzornom tijelu.
Osim toga, osiguravajuće društvo ne smije postavljati mnogo pitanja o uzroku nesposobnosti za rad, nego liječnička služba. Pod uvjetom da se pitanja odnose na konkretan pojedinačni slučaj. Osobna pitanja poput toga živite li sami ili ne nisu dopuštena.
Koje su obveze prilikom primanja naknade za bolovanje?
Primatelji naknade za bolovanje dužni su surađivati. Zakonodavac od Vas očekuje da aktivno sudjelujete u vraćanju Vaše radne sposobnosti. Na primjer, ako vam zdravstveno osiguranje odredi rok za prijavu na rehabilitaciju, morate ga se pridržavati. Međutim, razdoblje ne smije biti kraće od deset tjedana. Također trebate istinito i potpuno odgovoriti na sva pitanja koja objašnjavaju primanje naknade za bolovanje.
Fenix-magazin/IK
