Inflacija u eurozoni ubrzala je u rujnu, dosegnuvši 10 posto, novu najvišu razinu otkada je uveden euro, pokazale su u petak procjene Eurostata.
U kolovozu inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je u zoni primjene zajedničke europske valute 9,1 posto.
Rujanska stopa inflacije označava novu najvišu razinu od uvođenja zajedničke europske valute 1999. godine. Eurostat inače izračunava inflaciju od 1996.
U usporedbi s kolovozom potrošačke su cijene u rujnu u prosjeku porasle 1,3 posto, više nego dvostruko snažnije nego u kolovozu, pokazuje tablica Eurostata.
I u rujnu zamašnjak cijena bila je energija, skuplja za 40,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. U kolovozu poskupjela je za 38,6 posto.
Ubrzao je rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, na 11,8 posto, s 10,6 posto u kolovozu.
Kad se izuzmu promjenjive cijene energije i hrane, inflacija je iznosila 6,1 posto, nakon kolovoških 5,5 posto.
Najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom gdje je iznosila 24,2 posto. U Litvi i Latviji cijene su u rujnu porasle za 22,5 odnosno 22,4 posto.
U skupini zemalja s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu stopu inflacije ponovo su bilježile Nizozemska i Slovačka, od 17,1 odnosno 13,6 posto.
U Njemačkoj i Italiji, najvećem i trećem po veličini europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 10,9 odnosno 9,5 posto.
Od ostalih važnih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 10,6 posto.
Najnižu godišnju stopu inflacije imala je u rujnu Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 6,2 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
Fenix-magazin/SČ/Hina
