Ulazak u schengenski prostor jedan je od najvećih hrvatskih političkih uspjeha od ulaska u EU, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović uoči novogodišnjeg podizanja rampi na slovenskoj i mađarskoj granici te ukidanja morskih kontrola prema šengenskim lukama.
“Schengen i euro su simboli, ali i čuvari europskog zajedništva koje se potvrđuje upravo u teškim vremenima, a takvo razdoblje prolazimo zbog ruske agresije na Ukrajinu”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.
Ulazak Hrvatske u najveću svjetsku zonu bez graničnih kontrola, s oko 420 milijuna stanovnika, ocijenio je ujedno i glavnim europskim benefitom te zamašnjakom razvoja, posebno u pograničnim krajevima od Istre, preko sjeverozapadne Hrvatske do Slavonije.
“Ta će se područja tek ostvariti u svojoj punini, oslobađa se jedna nova energija. Ta dodirna mjesta oduvijek su bila točka transmisije ponajboljih praksi i običaja te katalizatori novih poslovnih ideja”, kazao je.
Schengensko područje nije i ne treba biti srednjovjekovna utvrda
Na pitanje kako vidi odnos s državama s druge strane vanjske granice Božinović ističe da schengensko područje nije i ne treba biti srednjovjekovna utvrda koju debeli zidovi ograđuju od ostatka svijeta, već moderna Europa progresivnih ideja i vibrantne ekonomije.
“Činjenica je da će Europa još dugo biti atraktivna, nisu zabilježene migracije u Rusiju ili Kinu i tu se EU razlikuje od autoritarnih društava. Europa je otvorena, ona je lider suvremenog svijeta i zato mora ostati otvorena i privlačiti ljude”.
No, s druge strane, smatra, mora biti realna i racionalna kada su u pitanju ilegalni ulasci. “Oni su nekontrolirani, povezani su s organiziranim kriminalom i ne donose ništa dobro ni Europi niti tim ljudima koji su nerijetko žrtve kriminalnih skupina koje se bogate na njihovoj nesreći”.
Za optužbe o policijskom nasilju nad migrantima koje su pratile pristupanje Hrvatske schengenu, Božinović ponavlja da je MUP svaki sporni slučaj ispitao ne zbog drugih već zbog sebe.
EU mora pomiriti različitosti oko pitanja migracija
“U konačnici od brojnih kritika otišli smo korak ispred svih drugih uspostavom neovisnog mehanizma nadzora policijskog postupanja koji mnogi vide kao obrazac za sve europske policije. Mi smo svjesno krenuli tim putem jer smo od prvog dana zastupali stajalište da migracije moraju biti zakonito i uređeno područje”.
Migracije su, dodaje, proces koji traje “od kada je svijeta i vijeka”. Odgovor na te izazove bit će novi pakt o migracijama i azilu “na kojem se radi. On mora biti jedinstveni odgovor, koji kao i svaki iskorak EU mora pomiriti različitosti koje oko pitanja migracija u Europi postoje i od te konstatacije ne treba bježati”.
Puno je razloga za to, ističe Božinović. Jedan od najočitijih je razlika u tradiciji i povijesti europskih zemalja prema pitanjima migracija. Postoje dijelovi EU u kojima migracije nisu bile toliko izražen fenomen u odnosu na neke druge gdje se, kako kaže, suživot s migrantskim populacijama podrazumijeva i neraskidiv je dio razvoja tih nacija.
“Sigurno je riječ o pitanju koje će odrediti budućnost EU. Zato ulažemo velik trud u edukaciju policije koja mora ovladati ne samo standardnim policijskim tehnikama rada već u svakom trenutku biti svjesna da čuvanje javnog poretka u demokratskom društvu znači i zaštitu temeljnih prava svakog pojedinca”.
Doprinos policije u razvoju demokratskog društva
Dosada su, kaže ministar, obuku te vrste prošli svi naši policijski službenici, polaznici svih škola i tečajeva “jer radi se o ozbiljnom procesu”.
“Neophodan je balans učinkovite policije u borbi protiv nezakonitosti, ali i duboko svjesne doprinosa koji upravo policija treba dati u stalnom razvoju demokratizacije hrvatskog društva. Nije to jednostavna zadaća pogotovo u vremenima kao što je sadašnje gdje smo suočeni s nikad više izazova oko sigurnosti”.
No, hrvatska policija se kroz proces ulaska u područje bez granica duboko povezala s vodećim europskim i svjetskim sigurnosnim agencijama što je, uvjeren je Božinović, jedan od razloga zašto je danas uspješnija nego ikad u borbi protiv svih oblika kriminala uključujući hibridne prijetnje i razbijanje terorističkih skupina.
O značaju ulaska u schengen na globalnom političkom aspektu navodi da se “pojednostavljeno, ali dovoljno precizno radi o razlici između demokracija i autoritarnih društava, što je pitanje koje je također izbilo u prvi plan s ruskom agresijom na Ukrajinu”.
“Ima ljudi u politici pa i kod nas koji ne razumiju da manje države poput Hrvatske mogu napredovati samo u demokratskom okruženju. Uostalom Hrvati su došli u poziciju stvoriti vlastitu državu tek kada je demokracija pobijedila u Europi. Mnogima je ta tranzicija prošla mirno nama nažalost nije. Morali smo podnijeti velike žrtve i pobijediti u ratu jer smo s druge strane imali autokratski režim”, zaključio je Božinović.
Fenix-magazin/SIM/Hina
