Sva trojica su već godinama među najboljim vanjskim igračima na svijetu. Jasno je kako će i na prvenstvu u Švedskoj i Poljskoj biti najveća snaga Hrvatske
Piše: Antonio Bevanda
Igor Karačić, Domagoj Duvnjak i Luka Cindrić. Tri najbolja igrača hrvatske rukometne reprezentacije, tri igrača oko kojih se gradi put prema novom velikom rezultatu.
– Nisu među najboljim šuterima na svijetu, to je dobro poznato, ali isto tako su među najboljim igračima na svijetu kad su u pitanju druge stvari. Mogu proći kroz bilo koju obranu, zabiti, asistirati. Klasa su – rekao nam je Lino Červar, o našem, fantastičnom trojcu vanjskih igrača.
Primarno, svima je prva pozicija srednji vanjski, ali po potrebi igraju i na desnoj ili lijevoj strani vanjske linije.
Domagoj Duvnjak, nekada je bio najbolji igrač svijeta, od 2014. godine igra za Kiel u Bundesligi. Prije toga je igrao za Hamburg, Zagreb i Đakovo. Luka Cindrić je od 2019. godine član najvećeg rukometnog kluba svih vremena – Barcelone. Igrao je i za Kielce, Karlovac, Metalurg i Vardar.
Igor Karačić je u Poljskoj, igra za Kielce. Popularni Kara karijeru je počeo u Zrinjskom iz Mostara, a zatim je igrao za Metković, Perutninu, Bosnu i sedam godina za Vardar. On je od 2019. godine u Poljskoj. Duvnjak ima osvojene dvije Lige prvaka, jednu s Hamburgom, drugu s Kielom. Cindrić je dvaput s Barcelonom bio na krovu Europe. Karačić je pak dvaput bio europski prvak s Vardarom.
Tri čudesna igrača, tri igrača koju nas nakon deset godina mogu odvesti do svjetske medalje. Luka Modrić, Marcelo Brozović i Mateo Kovačić. To je naš reprezentativni vezni red u nogometu.
Po mnogima jedan od najboljih na svijetu. U rukometu nema veznih igrača, oni koji su najkreativniji igraju na vanjskim pozicijama. E, tu je, Hrvatska opet među najjačima na svijetu. Karačić, Duvnjak i Cindrić, kao Modrić, Brozović i Kovačić.
Neka i njih trojica budu lideri, kao što su ova trojica bila u studenom i prosincu 2022. godine na nogometnom Mundijalu. Ako budu na pravoj razini, onda ne sumnjamo kako će i siječanj donijeti medalju i novo hrvatsko slavlje.
Fenix-magazin/MD/Antonio Bevanda
