Više od tri milijuna djece u svijetu umrlo je 2022. zbog infekcija koje su bile otporne na antibiotike, pokazalo je istraživanje dvoje vodećih stručnjaka za dječje zdravlje, prenio je BBC.
Najvećem riziku izložena su djeca u Africi i jugoistočnoj Aziji, po istraživanju.
Antimikrobna otpornost razvija se kada mikrobi koji izazivaju infekcije evoluiraju tako da antibiotici na njih više ne djeluju.
Utvrđeno je da je to jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji u svijetu.
Novo istraživanje pokazalo je koliki djeca plaćaju danak zbog otpornosti mikroba na antibiotike.
Koristeći se podacima iz nekoliko izvora, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Svjetsku banku (WB), autori istraživanja izračunali su da je 2022. više od tri milijuna djece u svijetu umrlo zbog otpornosti na antibiotike.
Stručnjaci su istaknuli da je to više nego deseterostruko povećanje broja infekcija otpornih na antibiotike kod djece u samo tri godine.
Brojka je možda veća zbog posljedica pandemije covida-19, ističe se.
Glavni autori istraživanja, Yanhong Jessika Hu iz Murdochova Istraživačkog instituta za djecu u Australiji i Herb Harwell iz Clintonove Inicijative za pristup zdravlju, skrenuli su pozornost na značajno povećanje korištenja antibiotika koje bi trebalo koristiti samo za najteže infekcije.
Od 2019. do 2021. korištenje antibiotika s visokim rizikom od rezistencije povećalo se 160 posto u jugoistočnoj Aziji i 126 posto u Africi.
U istom razdoblju, korištenje antibiotika namijenjenih krajnjoj nuždi, za teške infekcije otporne na više lijekova, poraslo je za 45 posto u jugoistočnoj Aziji i 125 posto u Africi, po istraživanju.
Autori su upozorili da će, ako bakterije razviju otpornost na te antibiotike, biti vrlo malo, ako uopće, alternativa za liječenje.
Profesor Harwell upozorio je da ne postoje laka rješenja.
“To je višedimenzionalan problem koji zahvaća sve aspekte medicine i ljudskog života”, rekao je.
Najbolji način da se izbjegne infekciju otpornu na antibiotike jest da se izbjegne samu infekciju, što znači veće razine imunizacije, bolju vodoopskrbu i higijenu, rekao je.
“Antibiotike će se koristiti više jer ih više ljudi treba, ali moramo se pobrinuti da ih se koristi na primjeren način i da se koristi ispravne lijekove.”
Lindsey Edwards, profesorica mikrobiologije s Kraljevskog koledža u Londonu, rekla je da je novo istraživanje poziv na buđenje.
“Bez odlučnog djelovanja, antimikrobna otpornost mogla bi potkopati desetljeća napretka na području dječjeg zdravlja, osobito u najranjivijim regijama svijeta.”
Fenix-magazin/SČ/Hina
