Papa Franjo, rođen 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu kao Jorge Mario Bergoglio, u 88. godini života preminuo je na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. u Rimu. Za Papu je izabran 13. ožujka 2013., Bergoglio je bio 266. papa Katoličke crkve i rimski biskup.
Tijekom svog pontifikata proveo je nekoliko reformi, uključujući onu vatikanskih odjela, a 24. prosinca Papa je, otvorivši Sveta vrata Bazilike svetog Petra, te tako službeno označio početak jubilarne godine Katoličke crkve.
Diplomirao filozofju i teologiju
Sin pijemontskih emigranata, njegov otac Mario, računovođa, radio je na željeznici, dok se njegova majka Regina Sivori brinula o kući i obrazovanju svoje petero djece.
U 21. godini, zbog teškog oblika upale pluća, Jorge Mariju Bergogliju je odstranjen gornji dio desnog plućnog krila. Nakon stjecanja zvanja kemijskog tehničara, 1958. odlučuje se upisati u sjemenište i započeti novicijat u Družbi Isusovoj. Godine 1963. diplomirao je filozofiju.
Dok je predavao književnost i psihologiju na koledžu u Buenos Airesu, diplomirao je i teologiju. Godine 1992. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je pomoćnim biskupom Buenos Airesa, titularom Auce. Nakon smrti kardinala Antonija Quarracina iz Buenos Airesa, naslijedio ga je na mjestu nadbiskupa 28. veljače 1998., a 2001. Ivan Pavao II. imenovao ga je kardinalom. Od 2005. do 2011. bio je na čelu Argentinske biskupske konferencije.
Reforme
U ožujku 2013. Bergoglio je sudjelovao na konklavi nakon ostavke pape Benedikta XVI.: nakon pet glasovanja izabran je za vrhovnog papu. Bilo je to iznenađenje za sve. Bergoglio je prvi isusovac koji je postao Papa, prvi Papa s američkog kontinenta i prvi Papa u povijesti koji je mogao razgovarati sa svojim prethodnikom Benediktom XVI.
Uzeo je ime Franjo u čast svetog Franje Asiškog i odlučio živjeti u Santa Marti, a ne u papinskom stanu u Apostolskoj palači.
Na temu homoseksualnosti, papa Franjo je opetovano ponovio da su oni koji je kriminaliziraju “u krivu” jer “biti homoseksualac nije zločin”. Otvara se davanju pričesti rastavljenim osobama i poziva na veću pozornost prema građanskim zajednicama, de facto parovima i homoseksualcima.
Osnovao je i studijsko povjerenstvo o ženskom đakonatu te se snažno zauzeo za obranu migranata i zauzeo se za iskorjenjivanje zlostavljanja djece unutar Crkve.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić