Neki su ekonomisti u ponedjeljak kritizirali najnoviji paket pomoći njemačke savezne vlade. Jedna od kritika je da bi smanjenje cijena struje pogodovalo i kućanstvima s višim primanjima. Napominju kako će od najnovijeg paketa pomoći u Njemačkoj, pomoć imati i oni koji je ne trebaju.
Naime, od državne pomoći u energetskoj krizi, osim kućanstva s nižim primanjima, imaju koristi i bogata privatna kućanstva ali i njemačke banke. To je najočitije u energetskoj kompaniji Uniper. Kada je taj dobavljač plina podnio zahtjev za još četiri milijarde eura zajmova za spas prošli tjedan, nije spomenuo banke kao jedne od velikih korisnika tog novca, napisala je novinska agencija Bloomberg.
Zapravo, Uniper ima nepodmirene kredite u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi eura od 16 banaka, na primjer od Deutsche Bank, Bayern-LB, Commerzbank ili međunarodnih banaka kao što su francuski BNP Paribas ili Goldman Sachs.
Svima njima, bankama i investitorima, sada naravno ide na ruku što je država pomogla dobavljača plina, prvotno s 15 milijardi eura. Čak i ako se javno ne zna kako se kreditni paket raspoređuje među pojedinim institutima: stečaj bi napravio vidljive rupe u bilancama banaka kreditora.
U međuvremenu, bankovni tornjevi otvoreno hvale energiju savezne vlade, barem kada dioničari slušaju. U isto vrijeme, takve intervencije proturječe regulatornoj slici o sebi koju većina šefova banaka ima u normalnim vremenima. Međutim, sada se menadžeri očito pozivaju na pomoć savezne vlade, uostalom, cijene dionica banaka znatno su pale u posljednjih nekoliko tjedana.
Banke manje štede za loše kredite
Očekuje se da će porezni obveznici platiti račune u energetskoj krizi, baš kao što su učinili u pandemiji. Bettina Orlopp, financijska direktorica Commerzbanka, nedavno je rekla analitičarima kako su u Commerzbanki uvjereni da će vlada poduzeti neke mjere ako Rusija zaustavi izvoz prirodnog plina u Europu.
Banka očekuje nove programe spašavanja kada je to najvažnije jer su se pokazali vrlo učinkovitima tijekom pandemije koronavirusa.
Šef Deutsche Bank Christian Sewing također je siguran da bi vlade “uskočile” u kriznim gospodarskim situacijama.
Posljedično, neizvjesna gospodarska situacija još se nije osjetila na poslovnim rezultatima većine njemačkih financijskih institucija, čak i u drugom tromjesečju, kada se energetska kriza znatno pogoršala, mnoge banke nisu povećale rezervacije za loše kredite, već su ih smanjile.
Financijski sektor već je imao neizravne koristi od državnih potpora tijekom koronakrize. Kako bi spriječila masovne bankrote tvrtki, savezna vlada je preko razvojne banke KfW odobrila kredite s državnim jamstvom u iznosu od oko 50 milijardi eura tisućama srednjih poduzeća, ali i korporacijama kao što su Tui i Lufthansa. Njihova nelikvidnost također bi napravila rupe u bilancama banaka, zbog čega se vjerojatno savezna vlada također zauzela za sprječavanje bankarske krize. Uskočila je i ECB s kreditima koji se ne moraju vratiti u cijelosti. Za razliku od financijske krize ili spašenih tvrtki, nema novih ograničenja za bonuse ili dividende.
Fenix-magazin/MD
