U Geri, u njemačkoj saveznoj zemlji Tiringiji, oko 10.400 ljudi živi od „građanskog dohotka“ (socijalne pomoći). Više od polovice njih su strani državljani. Unatoč naporima zaposlenika centra za zapošljavanje da smire situaciju, sukobi se i dalje javljaju.
To otkriva online reporter FOCUS-a u reporteži iz Centra za zapošljavanje u Gari, u koji pristižu i oni korisnici socijalne pomoć nakon što izgube pravo na primanje pomoći u drugim njemačkim saveznim zemljama.
Policija je morala intervenirati i u Geri, jer su čak i sigurnosne snage dosezale svoje granice. Ljudi su počeli vikati i stvarati nerede. Neki su prijetili da će “zapaliti prostoriju” ili “ubiti sve zaposlenike”. Samo u 2025. godini uprava centra za zapošljavanje morala je podnijeti osam kaznenih prijava državnom odvjetništvu i izdati šest zabrana ulaska u prostorije, piše reporter FOCUS-a.
Ravnatelj centra za zapošljavanje Enrico Vogel, 61, koji je na čelu agencije više od 20 godina kaže: “Prije deset ili petnaest godina takvi su ekscesi bili apsolutne iznimke. Sada su napadi gotovo dio naše svakodnevice. Tužno je, ali istinito.”
Kontraverzno pitanje u Njemačkoj
Građanska naknada (Das Bürgergeld), prije poznata kao Naknada za nezaposlene II (Arbeitslosengeld II) i Hartz IV, jedno je od najkontroverznijih pitanja u Njemačkoj. Državna potpora – trenutno 563 eura mjesečno za samce, plus nekoliko dodatnih naknada poput troškova stanovanja i grijanja – zapravo je namijenjena potrebitima, onim najsiromašnijima među siromašnima.
Ali u praksi, i oni koji varaju na poslu, a koji bi zapravo mogli raditi, ali ne žele, također koriste socijalnu naknadu. Nadalje, slučajevi zlouporabe naknada povezanih s bandama krijumčara stalno se otkrivaju. Činjenica da ukrajinske ratne izbjeglice primaju građansku naknadu, uključujući muškarce vojnog uzrasta, nailazi na nerazumijevanje kod mnogih Nijemaca.
Najava radikalnih mjera
Nova savezna vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza (CDU) želi poduzeti radikalne mjere kako bi smanjila socijalna davanja: strože sankcije, smanjenje naknada za stanovanje i potpuno ukidanje građanske naknade za ljude koji ne žele raditi.
Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann najavio je za jesen “vruću vožnju” u socijalnoj politici. Za neke od 5,5 milijuna njemačkih primatelja građanskog dohotka, stvari bi uskoro mogle postati teške.
Trenutačno 10.411 ljudi živi od građanskog dohotka u tom istočnom tiringijskom gradu s 96.000 stanovnika. To je oko 11 posto stanovništva, što opterećuje državu.
“Kučko, umanjila si mi novac!”
Ljudi koji rade u Centru su ponekad izloženi neprijateljstvu i izvan radnog mjesta. Jedna zaposlenica koja 15 godina radi u centru za zapošljavanje nedavno je doživjela neugodni incident. Bila je u gradu kada je muškarac glasno vikao za njom: “Kučko, umanjila si mi novac!” . Žena do danas nije zaboravila taj napad.
Udio kažnjenih smanjenjem naknada zbog neispunjavanja svojih obveza prilično je nizak. Primjerice, Centar za zapošljavanje Gera izrekao je u 2024. godini sankcije za samo za 84 primatelja građanskog dodatka. „Stopa kažnjavanja“ stoga je iznosila 1,1 posto. Za usporedbu: 2013. godine, kada je Hartz IV još postojao, stopa je iznosila 3,9 posto.
Ako se nekome smanji građanski dodatak, to je obično zbog kršenja uvjeta registracije (85 posto). U četiri posto slučajeva smanjenja, ljudi su odbili prihvatiti ili nastaviti raditi. Umjesto da zarađuju vlastiti novac, radije su i dalje bili teret državi – a time i poreznim obveznicima.
„Zašto bi radili?“
Zašto bi i prstom mrdnuli kad mogu tako udobno živjeti u socijalnoj visećoj mreži? Ići na posao se ne isplati, njihovo je geslo.
Upravo je taj parazitski mentalitet doveo sustav građanske naknade na sve glasnijem je lošem glasu Nijemaca.
FOCUS piše kako migranti, nakon što napuste državna skloništa za azilante i moraju pronaći vlastite domove, često biraju Geru. „Naravno, glasine se šire u sirijskim ili afganistanskim zajednicama“, kaže zaposlenik Centra za zapošljavanje. „Gera je posebno privlačna za imigrantske obitelji s djecom. Mnogi tada završe ovdje i prijave se za porez na dohodak građana.“
Čak i među ukrajinskim ratnim izbjeglicama više nije tajna da je život dobar u Geri. Nijedan drugi grad u Tiringiji nema toliko ljudi iz Ukrajine.
Fenix-magazin(SIM/FOCUS
