U utorak je na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije i službeno odlučeno o otvaranju nadzornog postupka EU vezano uz prekomjerni proračunski deficit Austrije, koji za 2024. godinu iznosi čak 4,7 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) ove alpske zemlje.
Piše: Snježana Herek
Prema pravilima EU, godišnji proračunski deficit ne smije premašiti 3 posto BDP-a. To je tzv. maastrichtski limit.
Dakle, pokretanje postupka protiv Austrije bilo je neizbježno, navode austrijski mediji. Uz konstataciju kako je razina državnog duga Austrije do kraja 2024. godine porasla na 394,1 milijardu eura odnosno statistički gledano svaki Austrijanac duguje oko 42.850 eura. Ono što je također istaknuto je da je javni sektor 2024. godine potrošio oko 22,5 milijarde eura više nego što je zaradio.
Prema riječima austrijskih financijskih i gospodarskih stručnjaka proračunski minus u 2024. godine koji je vidno promašio zadanu Maastrichtsku granicu od tri posto, rezultat je na jednoj strani posljedica tekućeg gospodarskog pada, a na drugoj strani, naglog povećanja državne potrošnje (+8,8 posto), potaknutog prvenstveno sporazumima o plaćama u javnom sektoru, prilagodbama mirovina i valorizacijom socijalnih naknada.
Da je Austrija prošle godine potrošila osam milijardi eura manje, ne bi prekoračila Maastrichtsku granicu od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ističu austrijski financijski i gospodarski stručnjaci.
Ovako je, što se tiče visine proračunskog minusa, postavljen novi austrijski poslijeratni rekord.
Sve to dovelo je Austriju pod povećalo Bruxellesa i jučerašnje pokretanje nadzornog postupka EU zbog prekomjernog proračunskog deficita, koji bi trebao trajati do 2028. godine. Do tada bi Austrija trebala sanirati svoj državni proračun i vratiti iznos deficit ispod maastrichtskog limita od 3 posto BDP-a.
Nakon odluke EU o pokretanju nadzornog postupka, Austrija mora do 15. listopada ove godine Europskoj komisiji dostaviti konkretan plan mjera štednje i povećanja prihoda kako bi se proračunski manjak postupno smanjio do dozvoljene granice.
Nakon toga, Austrija mora svakih šest mjeseci izvještavati Bruxelles o postignutom napretku u provedbi EU preporuka. U proljeće u sklopu svog godišnjeg izvješća o postignutom napretku, a u jesen u sklopu nacrta svog državnog proračuna, i tako sve dok Austrija ne sanira svoj prekomjerni proračunski deficit.
A to neće biti baš jednostavan postupak, tvrde analitičari. Tim više što će mjere štednje pasti i na leđa austrijskih građana, navode mediji i dodaju kako je riječ o “kombinaciji mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani”.
U sklopu konsolidacije proračuna, na primjer, već su od 1. srpnja povećano doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika s 5,1 na 6 posto, smanjenje su državne subvencije, ukinut klimatski bonus za austrijska domaćinstva, kao i dopust za obrazovanje, znatno povećani iznosi naknada za izdavanje putovnica, osobnih iskaznica, vozačkih i prometnih dozvola te brojne druge mjere štednje.
U svakom slučaju, kako je istaknuo austrijski ministar financija, socijaldemokrat (SPÖ) Markus Marterbauer Austrija mora ove godine uštedjeti 6,4 milijarde eura, a 2026. godine još 8,7 milijardi eura.
“Svatko će morati dati svoj doprinos konsolidaciji proračuna”, poručio je Austrijancima ministar financija, podsjetivši ih pritom na uspješnu sanaciju austrijskog državnog deficita od 2009. do 2013. godine, tijekom bankarske krize, kada je Austrija također bila podvrgnuta nadzornom postupku EU-a.
Europska komisija, kako je jučer najavljeno, objavit će procjenu učinkovitosti austrijskog plana mjera štednje, vjerojatno do sredine studenog ove godine.
Ono čime se Austrijanci tješe je da nije samo Austrija pogođena EU nadzorom državnih financija, nego je EU 2024. godine takove postupke pokrenula i protiv još sedam država članica: Francuske, Italije, Belgije, Malte, Poljske, Slovačke i Mađarske.
Austrijska oporba, posebice krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) predbacuje austrijskoj vladajućoj koaliciji narodnjaka (ÖVP), socijaldemokrata (SPÖ) i Neosa da stavljanjem Austrije pod povećalo Bruxellesa i uvođenjem vanjskog nadzora nad austrijskim državnim financijama “ozbiljno narušava imidž Austrije u Europi i svijetu”.
Ministar financija Marterbauer je to opovrgnuo, naglasivši da pokrenuti nadzorni postupak EU-a “ne bi trebao imati nikakav utjecaj na imidž Austrije”.
“Kreditna sposobnost zemlje nije ugrožena – Austrija je jedno od najjačih gospodarstava u Europi”, poručio je Marterbauer.
Dakle, pred Austrijom i Austrijancima, s obzirom na mjere štednje, nije baš ružičasto razdoblje, Tim više jer je ova alpska zemlja već treću godinu u recesiji.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Herek
