Zbog sve više onih koji rade od kuće, neki poslodavci vide potrebu za pomnijim nadzorom zaposlenika. Njemačka potrošačka organizacija i zaklada (Stiftung Warentest) koja se bavi nepristranim istraživanjem i usporedbom roba i usluga je objasnila što je dopušteno, a što nije.
1. E-adrese
Poslodavci zaposlenicima mogu diktirati kako i u koju svrhu mogu koristiti radne poštanske sandučiće. Hoće li nadzor radnog računa e-pošte biti dopušten u pojedinačnim slučajevima ovisi o propisima iz ugovora o radu. Odlučujući je faktor smiju li zaposlenici koristiti svoj račun privatno. Tada praćenje obično nije dopušteno. Međutim, poslodavac može zahtijevati da vidi službene poruke. Ako je privatna upotreba isključena, nadzornici mogu nasumično provjeriti račun. Ali tek nakon što obavijestite zaposlenike. Radničko vijeće također mora biti uključeno.
2. Podaci za prijavu
Poslodavac ima pravo znati kada zaposlenici počinju raditi, a kada završavaju. U tu svrhu poslodavci mogu, na primjer, evidentirati podatke o prijavi zaposlenika. Europski sud pravde (Az. C-55/18) također je odlučio da se radno vrijeme mora kontrolirati tehničkim specifikacijama. Međutim, u Njemačkoj još nije odlučeno mora li se ta odluka provesti u obliku zasebnog zakona.
3. Pregledavanje povijesti
Korištenje privatnog interneta može biti zabranjeno ugovorom o radu. U tom slučaju, poslodavac može procijeniti povijest preglednika zaposlenika, ali samo ako postoji određena sumnja da netko krši pravila iz ugovora. Podaci se, na primjer, mogu koristiti kao dokaz protiv zaposlenika u postupku otkazivanja. Ako je privatno pretraživanje po internetu dopušteno, poslodavac bi trebao procijeniti povijest preglednika, na primjer, ako postoji posebna sumnja da zaposlenik pretjeruje, kaže se u članku.
4. Unos miša i tipkovnice
Takozvani keylogger softver može bilježiti sve unose na tipkovnici i pokrete miša na računalu. Podaci prikupljeni pomoću keyloggera u pravilu se ne mogu koristiti protiv zaposlenika u postupku otkazivanja. U radnom je kontekstu takav softver dopušten samo ako postoji sumnja na kazneno djelo ili posebno ozbiljnu povredu dužnosti, pokazuje presuda Saveznog radnog suda (Az: 2 AZR 681/16).
5. Snimke s web kamere
Neki softveri omogućuju nadzor zaposlenika pomoću kamere računala. Takav video nadzor bez ikakvog razloga općenito je zabranjen. Ako, na primjer, postoji sumnja da zaposlenici varaju kada je riječ o radnom vremenu, tajni nadzor može biti dopušten izuzetno i na ograničeno vrijeme, objašnjava Stiftung Warentest. Ali samo ako je to jedino moguće sredstvo za dokazivanje prijevara s radnim vremenom.
Fenix-magazin/IM
